U martu 1956. godine upravnik Begović je donio Rješenje kojim se svim radnicima i službenicima Bioskopa „Napredak“ dodjeljuje nagrada za predan i savjestan rad u 1955. godini, u visini jednomjesečnih prinadležnosti.
U povodu proslave 1. maja 1956. godine, istovremeno sa Dječjim pozorištem lutaka u Nikšiću svečano je otvoren Dječji bioskop, prvi te vrste u Crnoj Gori. U bioskopu su tog dana prikazani crtani filmovi. Sala Dječjeg biosopa je bila u Domu pionira, iza Saborne crkve. U stvari, bila je to fiskulturna sala OŠ „Luka Simonović“, u kojoj su istovremeno radili Pionirsko pozorište i Pozorište lutaka.
Krajem novembra te godine u bioskopu „Napredak“ gostuje Jugoslovenska kinoteka iz Beograda. Pored ostalih nikšićka publika je vidjela film „Oklopnjača Potemkin“. Upravnik Begović, jednim dopisom, moli Kinoteku da sa svakim njenim programom za građanstvo pošalje i program za djecu, koji bi prikazivali istog dana prije podne: „Cijene u ovom bioskopu biće 40 i 50 dinara, a za dječje predstave 20 dinara. Karte za djecu trebate nam ranije (dva do tri dana) dostaviti kako bi iste raspodijeli školama te na taj način obezbijedili posjetu“.
Narodni odbor Opštine Nikšić u dopisu od 15. decembra 1956. godine Bioskopu „Napredak“ upućuje molbu da hitno dostavi izvještaj o radu bioskopa u prošloj godini, sa opisom stanja i problemima, kako bi Odjeljenje za prosvjetu i kulturu NO moglo iznijeti pred Savjet za prosvjetu i kulturu rad i probleme tog bioskopa i obavještava da je na sjednici Sreskog odbora SSRN pokrenuto pitanje prikazivanja filmova po selima ove i drugih opština, pa je potrebno da uprava „Napretka“ izloži plan po ovom pitanju, da predlog i iznese svoje mogućnosti, jer smatramo da dobar dio posla treba da padne na taj bioskop“.
Sreskom komitetu SK Crne Gore 20. novembra „Napredak“ šalje sledeći izvještaj: „Poslujemo kao Ustanova sa samostalnim finansiranjem, jedini bioskoo na području Nikšića koji služi za potrebe građanstva. Sala ovog bioskopa ima 474 mjesta. Stolice u sali, nabavljene prije šest godina su ruinirane, ali mogu poslužiti još izvjesno vrijeme. Tehnička oprema satoji se iz dva kinoprojektora „ISKRA“ NP – 1 koji se koriste u sali i jednog projektora „ERNEMAN“ – 7 koji se koristi u bašti ovog bioskopa. Pomenuti projektori su u dobrom stanju. Umjetnički savjet u bioskopu nije formiran u smislu Zakona o filmu, no ipak postoji Savjet od dva člana određen na sjednici Savjeta za prosvjetu grada od 31. oktobra 1955. godine. Publika ovog bioskopa smatramo da je najviše zainteresovana za filmove lakog žanra (zabavno-ljubavne), melodrame, dok manji broj interesuje vredniji psihološki, socijalni ili istorijski film. Sala bioskopa koristi se, sem za kino predstave, i za druge potrebe (zborove birača, konferencije raznih društvenih i političkih orgaizacija). Cijene ulaznica su: za dnevnu predstavu 20, 30 i 40 dinara, za večernju 30, 40 i 50 dinara. Za dnevnu predstavu su snižene cijene iz razloga da bi srednjoškolskoj omladini bilo pristupačnije posjećivanje bioskopa. Upravnik ove ustanove je Jovan Begović. Problemi: Bioskopski prostor je nedovoljan za potrebe Nikšića. Ako bi se otvorio još jedan bioskop onda treba nabaviti 208 filmova za jednu godinu. Smatramo da bi se u tom slučaju moralo prikazati znatan broj nekvalitetnih filmova. Sadašnja sala bioskopa bila je predviđena za stolarsku radionicu, ima vrlo slabu toplotnu izolaciju (betonski zidovi 30 cm debljine), nemoguće je u zimskom periodu zagrijati, slabo je svijetlo i ventilacija i zbog toga je smanjeno interesovanje publike i prihod bioskopa. Najbolje posjećeni su kvalitetni domaći filmovi a najslabije loši filmovi domaće proizvodnje“.
Iz Izvještaja o radu Gradskog bioskopa „Napredak“ za 1956. godinu Odjeljenju za prosvjetu i kulturu Narodnog odbora opštine Nikšić od 28. decembra te godine saznajemo da je bioskop prikazao 108 filmova na 500 predstava. Prikazano je u 48 predstava 6 dječjih i 7 domaćih filmova. U ukupnom broju od 204.398 posjetilaca bilo je: 8.460 učenika osmogodišnjih škola na predstavama za njih organizovanih, 16.330 pripadnika JNA i 1.630 učenika u privredi na predstavama pod kontrolom njihovih vaspitača. Rukovodstva osmogodišnjih škola nerado su dovodila djecu na bioskopske predstave, jer su tako gubili časove nastave.
U pomenutom periodu ostvaren je prihod od 8.400.000 dinara. Nakon uplate u fond za zamjenu i dopunu 1.600.000 i podmirivanja rashoda 6.700.000 dinara, bioskop je radio sa oko 20 do 25 odsto dobitka.
U periodu februar – mart 1956. godine posjeta je bila slaba zbog velikih hladnoća i nemogućnosti boljeg zagrijavanja sale. Kinoprojektori tipa „ISKRA“ NP-1 nabavljeni 1950. godine su zastarjeli, te upravnik bioskopa smatra da je neophodno nabaviti „KINEMASKOP“ projektore: „Ali je to nemoguće s obzirom da nemamo odgovarajuću salu za te projektore, i zbog toga jednog dana ćemo se naći u sitaciji da ne možemo nabaviti filmove“. A kada je u pitanju kinofikacija sela predlaže: „Pošto ovaj bioskop raspolaže jednim agregatom kojem je potrebna vrlo mala opravka, a Savjet za prosvjetu sreza ima aparaturu za uski film, ukoliko bi Sreski ili Opštinski narodni odbor obezbijedio prevozno sredstvo jedan ili dva puta nedjeljno, prikazivanje filma na selu ne bi predstavljalo nikakav problem. Stručno osoblje bi obezbijedio ovaj bioskop a izdržavanje takvog pokretnog bioskopa treba realizovati sa nadležnim savjetom za prosvjetu“.
-Maksim Vujačić
-Momo Rebić
