OSNOVNA ŠKOLA U RIĐANIMA
Krajem 19. vijeka malo je bilo škola i učitelja u nikšićkom kraju. Prva osnovna škola u Nikšiću počela je sa radom 1878. godine. Njen prvi učitelj bio je Šćepo Martinović. Zakonom o narodnim školama Crne Gore iz 1878. godine osnovna nastava bila je obavezna i besplatna.
Pišu: Radovan Raco Mijanović
Ljubomir Ljuca Nikolić
Prva četvorogodišnja osnovna škola u nikšićkom Prekovođu otvorena je u Riđanima
Krajem 19. vijeka malo je bilo škola i učitelja u nikšićkom kraju. Prva osnovna škola u Nikšiću počela je sa radom 1878. godine. Njen prvi učitelj bio je Šćepo Martinović. Zakonom o narodnim školama Crne Gore iz 1878. godine osnovna nastava bila je obavezna i besplatna. Međutim, u stvarnosti nije to nije bilo moguće, pa je većina ljudi i gotovo čitavo žensko stanovništvo bilo nepismeno. Prva četvorogodišnja osnovna škola u nikšićkom Prekovođu otvorena je u Riđanima 1897/98. školske godine. Pošto nije imala sopstvenu zgradu nastava se obavljala u kući Đura Ramova Mijanovića. Škola je imala privatni karakter, kao i sve ostale, koje kasnije postepeno preuzima država. Prvi učitelj bio je Spasoje Radov Ilić, podoficir rodom iz Ledenica kod Krivošija. Školsku zgradu u Riđanima su podigla domaćinstva okolnih sela, razrezom “po dimovima“. Predsjednik odbora za gradnju škole je bio pop Novak Tomanović, blagajnik je bio komandir Baćo Mićunović, a knjigovođa Andrija Jokić. Glavni zidar je bio Peko Lakov Marković. Na polukružnom školskom nadvratniku u kamenu je uklesan cnogorski grb, a ispod njega natpis: „Radnja škole Riđani 1899. godine“. Osnovci su bili većinom odrasli momci koji su dolazili na predavanja sa “livorom“ za pojasom. Do školske 1910/11. godine upisivani su samo muškarci. Dvadesetog maja 1910. godine, u prvi razred su upisane i dvije djevojčice-kćerka popa Tomanovića i jedna Moštaničanka.
U razdoblju između dva svjetska rata Osnovna škola je redovno radila. Početkom II svjetskog rata učenuci ove škole mahom su se uključili u NOB-u širom nekadašnje SFRJ. Poslije II svjetskog rata riđanska škola je počela sa radom aprila mjeseca 1944. godine. Prvi učitelj koji je organizovao rad u školi bio je Vaso Vujović iz Štedima. Sa njim su radili učiteljice Vida Vujačić i Jordanka Vujović (Vasova supruga), kao i nastavnik Đuro Krivokapić (kasnije poznati professor nikšićke Gimnazije). Redovnih đaka je tada bilo sasvim malo, svega 33, od toga broja tri učenice. Tada se u školi radilo u mnogo teškim uslovima, ali, zahvaljujući angažovanjem mještana okolnih sela uslovi su se postepeno poboljšavali. Tako je Riđananin Vido Kovačević, iseljenik iz Kalifornije, poklonio razni školski pribor. Učiteljska plata je tada bila u vrijednosti 15 kg brašna. Za postignute uspjehe u vaspitanju i obrazovanju učenika škola je 8. novembra 1950. godine dobila plaketu i novčanu nagradu u iznosu od 100 000,00 dinara od Savjeta za nauku i kulturu vlade FNRJ.
Nakon otvaranja osmogodišnje škole na Vitalcu 1957. godine, škola u Riđanima postaje njeno istureno odjeljenje. Prvi direktor škole na Vitalcu bio je Mirko Radulović. Odlukom Narodnog odbora Nikšić od 1959. godine škola je dobila ime po Janku Mićunoviću sudiji i prvoborcu iz Štedima, sinu Baća Mićunovića istaknutog borca za oslobođenje Nikšića. Trenutno škola broji 206 učenika sa ukupno 25 zaposlenih. Škola permanentno prati nastavno naučne aktivnosti i primjenjuje inovativne metode u obrazovanji i vaspitanju učenika. Danas školom uspješno rukovodi Vesko-Pujo Kadović.
O.Š. Janko Mićunović na Vitalcu
Zahvaljujući dugogodišnjem kontinuiranom uspješnom radu škola je predložena od strane SO Nikšić, Društva prijatelja i poštovalaca Nikšića, Savjeta roditelja škole, Školskog odbora i Nikšićkog pozorišta za najveće priznanje u Crnogorskom obrazovnom sistemu – nagradu OKTOIH.
Lučaši O.Š. Janko Mićunović sa direktorom škole Veskom-Pujom Kadovićem i
profesoricom Milijanom Minić
Literatura – Vaso Vujović -Nikšićko Prekovođe, 1970.godine
-Veljko Šakotić – Kulturno prosvjetna drštva starog Nikšića, 1970.godine
-Petar Šobajić – Nikšić (Onogošt), 1938. godine
