Predsjednik na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi
Usvajanjem Zakona o vjerskim slobodama, kojim se na liberalan način u skladu s najsavremenijim legislativnim standardima učvrćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države, naišli smo na optužbe od strane samo jedne vjerske zajednice, i na brutalnu medijsku kampanju dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu – poručio je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u svom govoru na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava u Ženevi.
Međutim, Crna Gora, kaže on, nije ugrožena i usvajanjem Zakona je potvrdila da je građanska država multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije.
„Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana“, istakao je Đukanović.
“Crna Gora je posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije. Naša kontinuirana politika da budemo akter mira i bezbjednosti i saradnje u regionu, i kao lider u procesu evropskih integracija promoter najviših evropskih vrijednosti, proizilazi iz viševjekovne tradicije njegovanja multikulturalnosti i suživota . U vremenima kada se svijet suočava sa kompleksnim izazovima, nužno je raditi odgovorno, pravovremeno i solidarno. Naša iskustva u Savjetu govore u prilog neophodnosti jačanja istinskog dijaloga, razumijevanja i tolerancije. Uvjereni smo da svaka ideologizacija ljudskih prava nužno vodi ograničavanju dijaloga, konfrontacijama i oštrim polarizacijama, koje ugrožavaju saradnju, efikasnost i djelotvornost. Mi prepoznajemo domete Savjeta i njegov potencijal, naročito u sistemu ranog upozoravanja i prevenciji. Pa ipak, čini se da ga ne koristimo na najdjelotvorniji način. Vidljive su politički motivisane aktivnosti u ograničavanju njegovog funkcionisanja, što dovodi do ponavljanja grešaka i produbljavanja nepovjerenja“, kazao je Đukanović.
On dodaje da je na vladama pristunih zemalja odgovornost da štite prava građana, njihovu univerzalnost, da jačaju borbu protiv diskriminacije, rasizma, antisemitizma i svih oblika netolerancije.
“Da prihvatamo najviše standarde i unapređujemo uslove za implementaciju. Na našim vladama je odgovornost za borbu protiv nekažnjivosti, a na demokratskoj kulturi svakog pojedinca da korišćenjem svojih prava i aktima ne ugrožava i ograničava prava drugog“, kazao je Đukanović.
Predsjednik dalje ističe da Crna Gora kontinirano djeluje u pravcu zaštite, unapređenja i ispunjavanja ljudskih prava.
“To čini, između ostalog, kao zemlja koja redovno izvještava ugovorna tijela, otvoreno sarađuje sa sistemom specijalnih procedura, jača djelotvornost Opšteg periodičnog pregleda, osnažuje inkluzivnost i saradnju sa civilnim društvom i međunarodnim partnerima. Pored intenzivnog rada na normativnom aspektu i snaženju demokratskih institucija, radimo na utvrđivanju okvira za praćenje napretka. Zbog toga izuzetno cijenimo podršku Kancelarije, kroz koju Crna Gora kao pilot zemlja razvija novi mehanizam. U tom kontekstu, zahvaljujem komesarki Bašele na upućivanju eksperta u Crnu Goru. Vladavina prava i temeljne slobode prioritet su pregovaračkog procesa Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, što zajedno čini da napredak, usvajanje i primjena najviših standarda ima apsolutan nacionalni prioritet“, ističe Đukanović.
