Požari predstavljaju veliku opasnost u kojoj osim materijalnih dobara možete izgubiti i život.
Šumski požari predstavljaju prirodnu katastrofu i mogu se definisati kao nekontrolisana,stihijska kretanja vatre po šumskoj površini. Učestali su i često poprimaju velike razmjere, tako da predstavljaju stalnu opasnost kako za gubitak šuma i šumskog zemljišta, tako ugrožavaju i poljoprivredne kulture,naseljena mjesta i ljudske živote. Šumski požar karakteriše brzo širenje i nagla promjena pravca pod uticajem vremenskih prilika. Zbog toga je veoma važno njihovo rano otkrivanje i suzbijanje kao i razvijanje sredstava za efikasnu borbu protiv ove prirodne katastrofe a to možemo samo ako smo dobro informisani o ovom hazardu i upoznati sa preventivnim mjerama i pripremljeni da adekvatno odreagujemo protiv ove prirodne katastrofe.
Foto: Vatrogasna vježba
Smatra se da oko 95% požara uzrokuje čovjek nekom svojom djelatnošću tako da se i dnevni ritam šumskih požara podudara sa dnevnom aktivnošću čovjeku. Požari uglavnom izbijaju danju u vremenu između 10 i 18h. Manji broj požara prouzrokovan je udarima groma.
Požari na otvorenom se odnose na sitno rastinje i makiju. Nastanku požara na otvorenom pogoduju visoke temperature karakteristične za ljetnje mjesece, male količine padavina i nedovoljno održavanje šuma sa aspekta zaštite od požara. U zavisnosti od količine i sastava gorivog materijala, vrste drveća, klime, zemljišta i položaja, šume u CG se mogu podijeliti prema stepenu ugroženosti u četiri grupe:
Područje vrlo velike ugroženosti
Područje velike ugroženosti
Područje umjerene ugroženosti
Područje male ugroženosti
Osim već pomenutih parametara, na požarni rizik u šumskim kompleksima značajno utiču i:
-loženje vatre (pastiri, šumski radnici, izletnici, planinari i turisti),
-loženje vatre u šumskom gazdinstvu (spaljivanje otpadaka, uništavanje šumskih insekata, melioracija šumskih pašnjaka),
-proizvodnja drvenog uglja i kreča,
-namjerne paljevine
-atmosferska pražnjenja elektriciteta (udari groma),
-toplotna djelovanja sunca na staklene površine (samozapaljenje) i
-ugostiteljski i turistički objekti, gdje su prisutni gotovo svi uzroci nastanka požara.
U odnosu na već pomenute parametre, teritorija opštine Nikšić pripada području visokog požarnog rizika odnosno vrlo velike ugroženosti.
Kako se požari na otvorenom javljaju na nepristupačnim terenima pa je samim tim i otežano njihovo gašenje, postoji realna opasnost njihovog prerastanja u šumske požare.
Teritorija opštine Nikšić zauzima površinu od 2 065 km2 što je čini najvećom opštinom u državi a od toga ukupna površina šuma uključujući i šumsko zemljište iznosi 104.689 ha, od čega je u državnoj svojini 48 229 ha a u privatnoj 56 460 ha. Ukupna drvna masa u državnim šumama iznosi 5 053 234 m3 a u privatnom vlasništvu 2 251 322 m3.
Prema klasifikaciji iz naše Nacionalne strategije za vanredne situacije (2008), razlikujemo tri kategorije šumskih požara:
I Podzemni požari (požari zemljišta) obično zahvataju humus i tresetne slojeve zemljišta, koji su ispod šumske prostirke ili nerastvorenog dijela površinskog sloja šumskog zemljišta. Podzemni požar može, izuzetno, nanijeti veće štete ukoliko uništi korijenje drveća. Na kraškim terenima takav požar uništava oskudno zemljište između kamenja i isušuje tlo, što dovodi do nestanka vegetacije na takvim terenima;
II Prizemni ili niski požari nastaju kada se zapali gornji sloj organske šumske prostirke, prizemno grmlje i šumski podmladak. To je najčešća vrsta šumskih požara. Najštetniji su u mladim sastojinama, naročito u četinarskim šumama, koje često i potpuno uništavaju;
III Visoki požari ili požari krošanja su uglavnom karakteristični za četinarske šume. Mogu nastati i iz prizemnih požara, kada zapaljeni materijal na zemljištu poprimi jači intenzitet. Visoki požari su uvijek štetni, jer progaljuju i razaraju zahvaćene sastojine.
Na području opštine Nikšić,izdvojeni su sledeći šumski kompleksi: Bijela Gora, Njegoš, Somina, Zla Gora, Javorak-Vojnik, Štitovo i Krnovo-Vučje kao i park šuma Trebjesa.
Na osnovu navedenog kategorisanja požara, u odnosu na već pomenute stepene ugroženosti,svi šumski kompleksi na području opštine Nikšić pripadaju drugom stepenu ugroženosti, tj. da postoji velika opasnost od izbijanja požara na ovim lokalitetima. Izuzetak čini park šuma Trebjesa koja spada u i stepen rizika kao područje vrlo velike opasnosti od izbijanja požara.
MJERE ZAŠTITE OD POŽARA
Mjere zaštite su preventivne i direktne koje imaju za cilj sprječavanje nastanka štetnih posledica ili umanjenje i saniranje nastalih šteta po šumske resurse.
Mjere zaštite i spašavanja predstavljaju organizovane radnje i postupke koje pripremaju i sprovode državni organi, organi lokalne uprave, privredna društva, preduzetnici i druga pravna lica u cilju sprečavanja nastajanja požara, preduzimanja adekvatnih aktivnosti za vrijeme kao i nakon gašenja požara. Zavisno od perioda u kojem se sprovode, mjere zaštite i spašavanja su razvrstane u tri faze i to:
I faza – mjere preventivne zaštite,
II faza – mjere spašavanja,
III faza – mjere otklanjanja posljedica.
Preventivna zaštita
Preventivna zaštita je najvažniji vid zaštite i ima zadatak da eliminiše bilo kakvu mogućnost nastanka požara što zahtijeva visok stepen poznavanja osnovnih pojmova i definicija samog procesa nekontrolisanog sagorijevanja, tako i uslova i vjerovatnoće njihovog nastanka. Preventivna zaštita se odnosi na:
-izrada planova za zaštitu i spašavanje od požara; inspekcijski nadzor; izgradnja šumskih puteva i njihovo redovno čišćenje radi lakšeg pristupa snaga za gašenje požara; održavanje šumskog reda i blagovremeno uklanjanje posječenih stabala; zabrana loženja vatre i postavljanje znakova obavještenja za zabranu loženja vatre; organizovanje osmatračkih službi čiji je zadatak da uoče požar u početnom stadijumu i izvrše njegovu dojavu; izviđanje iz vazduha; povećana opreznost pri upotrebi otvorene vatre na mjestima gdje je dozvoljeno njeno loženje; obezbjeđivanje sredstava i opreme za gašenje šumskih požara; sprovođenje propagandnih mjera; edukacija stanovništva i sl.
Spašavanje-operativne mjere
Spašavanje čine operativne mjere koje podrazumijevaju upotrebu svih raspoloživih snaga i sredstava kako bi se izvršilo lokalizovanje i potpuno gašenje požara. To su:
-rukovođenje i koordiniranje akcijom gašenja požara; angažovanje potrebnog broja pripadnika Službe zaštite i spašavanja; upotreba opreme i sredstava za gašenje požara; pružanje prve medicinske pomoći povrijeđenima; evakuacija ugroženih i nastadalih građana; zaštita i spašavanje životinja; spašavanje biljaka i biljnih proizvoda.
Otkalanjanje posljedica-sanacione mjere
Sanacione mjere zaštite sprovode se djelimično tokom faze spašavanja,dok se njihova najznačajnija upotreba ogleda u toku faze otklanjanja posledica, u smislu revitalizacije ugroženog područja i njegovog što skorijeg dovođenja u stanje normalne upotrebljivosti. Ove mjere se sprovode kroz slijedeće aktivnosti:
-izvršiti procjenu šteta od požara; izvršiti sječu i uklanjanje opožarenih stabala; čišćenje površine zahvaćene požarom i priprema za pošumljavanje; izrada planova pošumljavanja; obezbjeđivanje sadnica i pošumljavanje.
Kako bi još bolje odgovorili na rizik požara,potrebno je:
-unaprijediti postojeću zakonsku regulativu u oblasti zaštite od šumskih požara, uskladiti je sa međunarodnim propisima, a sve u cilju bolje organizovanosti u sprovođenju preventivnih,operativnih i sanacionih mjera;
-u kontinuitetu sprovoditi sve propisane preventivne mjere zaštite u sprečavanju šumskih požara;
-Potrebno je sprovoditi stalne kampanje o zaštiti od požara kako bi se razvijala bezbjedonosna kultura i podizao nivo svijesti građana o važnosti šumskih kompleksa,o opasnostima i štetama koje mogu nastati u slučajevima nesavjesnog postupanja, naročito za vrijeme povećanog rizika od nastanka požara;
-raditi na osnivanju dobrovoljnih vatrogasnih društava na ruralnim područjima i boljoj povezanosti ruralnih zajednica u borbi protiv požara;
-aktivno uključivanje koncesionara u preventivnim mjerama protiv pojave požara;
-intenzivirati saradnju sa vlasnicima privatnih šuma;
-unaprijediti saradnju među institucijama koje su zadužene za ovu oblast, kao i ostalih državnih institucija koje mogu biti od koristi;
-poboljšanje i usklađivanje postojećih mehanizama prikupljanja podataka i informacija o požarima, koje su neophodne za analiziranje ovog hazarda;
-razvijati savremene informacione sisteme-GIS i u okviru njih ustanoviti savremene programe praćenja i monitoringa zdravstvenog stanja šuma kao i organizovati IDP službu (izvještavanje,dijagnoza,prognoza) zaštite šuma;
-raditi na poboljšanju infrastrukture u predjelima koji su poznati po čestim požarima;
-planiranje opreme i sredstava za gašenje požara;
-investiranje u opremu za rano otkrivanje požara;
-kroz zakonsku regulativu definisati kazne za namjerno izazvane požare;
-unaprijediti prognozu meteoroloških uslova za pojavu požara u šumskim područjima;
-unaprijediti prekograničnu saradnju u oblasti zaštite od požara i dr.
Na lokalnom nivou, Služba zaštite je daleko opremljenija i obučenija za gašenje požara nego što je bila u prethodnom periodu, tako da mogu brže i efikasnije odgovoriti riziku požara. Na državnom nivou-MUP Direktorat za vanredne situacije raspolaže sredstvima za gašenje požara iz vazduha.
Avio-helikopterska jedinica MUP-a raspolaže sa 4 helikoptera i 4 aviona za gašenje požara, tako da su spremni u svakom momentu pomoći Opštinskoj službi zaštite u gašenju većih šumskih požara.
Projekat prekogranične saradnje u oblasti zaštite od požara
U cilju unapređenja kapaciteta institucija i službi koje se bave zaštitom i spasavanjem od požara i smanjenjem rizika od katastrofa, pokrenut je projekat „Prekogranična zaštita od požara” koji realizuju Direktorat za vanredne situacije MUP-a Crne Gore i Fondacija za razvoj sjevera Crne Gore – FORS Montenegro u saradnji sa Ministarstvom sigurnosti BiH i Institutom zaštite od požara i eksplozija iz Sarajeva. Projekat finansira Evropska unija u okviru Programa prekogranične saradnje Bosna i Hercegovina – Crna Gora.
U Crnoj Gori projekat se realizuje u opštinama Nikšić, Plužine, Šavnik, Žabljak i Pljevlja, a na teritoriji BiH u opštinama Mostar, Jablanica, Konjic, Ravno, Stolac, Čajniče, Gacko, Bileća, Trebinje i Foča.
U susret požarnoj sezoni, uokviru projekta su organizovani četvorodnevna obuka i pokazna vježba za oko 40 pripadnika službi zaštite i spasavanja iz dvije zemlje. Obuka je uključivala teorijski i praktičan rad i omogućila je unapređenje znanja o vrstama i načinima širenja požara, opremi i sredstvima za gašenje požara, taktičkim nastupima i metodama gašenja, koordinaciji, gašenju uz pomoć letjelica i ostalim relevantnim temama. U obuci su učestvovala 24 spasioca iz Crne Gore, a izvodili su je treneri iz Državnog ureda za zaštitu i spasavanje Republike Hrvatske.
Pored jačanja kapaciteta zaposlenih u sistemu zaštite i spašavanja kroz razne treninge i obuke, projekat uključuje nabavku opreme za zaštitu od požara u vrijednosti od oko 96,000 eura (radni kombinezoni, spasilački šlemovi, pojasevi, zaštitne termo rukavice, naprtnjače, megafoni i mlatarice), kampanju informisanja stanovništva o opasnostima koje prijete od požara i izradu baze podataka i prekograničnog plana zaštite od požara.
Realizacija projekta je počela 18. decembra 2014. god. i planirano je da traje do 18. decembra 2016. godine.
Autori teksta: MUP Crne Gore (Direktorat za vanredne situacije PJ Nikšić)
Niko Rojević
Nada Srdanović
Branka Pejović
