Centar za građansko obrazovanje (CGO) organizovao je, od 18. do 20. oktobra 2024. godine u Budvi, rad 27. generacije Škole ljudskih prava sa fokusom na rodnu ravnopravnost, a u okviru projekta “Protiv rodnih stereotipa i seksizma!”, koji je podržalo Ministarstvo ljudskih i manjinskih prava.
Tokom Škole, 23 srednjoškolaca i srednjoškolki imali su priliku da unaprijede znanja i razumiju važnost angažmana na afirmaciji rodne ravnopravnosti, kao i da analiziraju prepreke na putu njenog uspostavljanja u crnogorskom društvu, čiji su izrazi i rodno zasnovano nasilje, ukorijenjeni stereotipi i predrasude, seksizam, mizoginija, govor mržnje i diskriminaciau na osnovu pola i roda kako u stvarnom životu tako i u online prostoru, o čemu se u formalnom obrazovnom sistemu nimalo ili nedovoljno uči.
“U fokus ovogodišnje Škole ljudskih prava stavili smo rodnu ravnopravnost otvarajući prostor za otvoren razgovor sa mladima o izazovima s kojima se suočavaju u ovoj oblasti. Dio programa se odnosio i digitalno okruženje u kojem su mladi često izloženi opasnostima, a da toga nijesu ni svjesni. Kroz teorijski i praktični rad, mladi su dobili alate za prepoznavanje i suzbijanje ovih pojava, kako bi bolje razumjeli mehanizme zaštite i promovisali vrijednosti rodne ravnopravnosti u svom okruženju“, kazala je Maja Marinović, saradnica na programima u CGO-u i koordinatorka projekta „Protiv rodnih stereotipa i seksizma!“.
“Problem rodnog nasilja, koje često vezujemo za odrasle, dešava se još u majčinoj utrobi, što je izraženo i kroz praksu selektivnih abortusa u Crnoj Gori. Sve češći oblici rodnog nasilja među mladima uključuju seksualno i partnersko nasilje, kao i zloupotrebu intimnih fotografija, snimaka i poruka… Posljedice ovakvih zloupotreba su teške, posebno na psihološki i emotivni razvoj mladih osoba koje se u periodu puberteta bore sa prihvatanjem svog identiteta, a nasilje dodatno narušava ovaj proces,“ istakla je Aida Perović, izvršna direktorka NVO Prima, ukazujući da su ovi oblici nasilja intenzivirani tokom pandemije, ali i uklopljeni u istorijski I politički konteks koji zagovaraa tzv. tradicionalne vrijednosti. “Moramo raditi na prevenciji, jer time direktno i indirektno sprječavamo da mladi postanu žrtve porodičnog nasilja u budućnosti,“ zaključila je Perović.
“Mladi koji žele preispitati svoje stavove, znanja, uvjerenja i prakse o ljudskim pravima, sa osvrtom na rodne stereotipe i seksizam, treba da pohađaju Školu ljudskih prava, koju organizuje CGO. Družeći se i učeći proširiće i nadogradiri znanja kako bi što uspješnije doprinosili razvoju građanskog društva. Samo rodno osviješćeni biće spremni da prepoznaju rodno zasnovanu diskriminaciju, da joj se suprostave i grade društvo jednakih mogućnosti. Mladići i djevojke koji pohađaju ovu školu spremni su da grade građansku rodno ravnopravnu Crnu Goru”, kazala je Nada Drobnjak, bivša predsjednica Odbora za rodnu ravnopravnost Skupštine Crne Gore.
“Kroz ovu Školu mladima se pruža prilika da se upoznaju sa osnovnim pravima, principima pravde i društvene jednakosti, a razumijavanja i primjena ovih koncepata su ključni za izgradnju jednakih šansi za sve. Oni ovdje uče o generacijama ljudskih prava – građanskim, političkim, ekonomskim, socijalnim i kulturnim pravima, kao i kolektivnim i zelenim pravima, a kroz praktičan rad i da ih razlikuju i praktikuju. Veoma je važan pristup ove Škole koje ne prenosi samo teorijsko znanje, već podstiče mlade da kritički razmišljaju i aktivno doprinose razvoju pravednijeg društva”, smatra Tamara Milaš, aktivistkinja za ljudska prava.
Svoje utiske podijelili su i učesnici i učesnice Škole ljudskih prava. „Prijavila sam se za Školu ljudskih prava jer vjerujem da je obrazovanje ključ za promjenu i unaprijeđenje društva. Ova škola mi znači mnogo jer pruža priliku
Tekst: Marlena Ivanović, saradnica na programima
