Foto: ResearchGate
Prethodnih dana je završen prvi krug međunarodnog istraživačkog projekta „Ulaganje u budućnost tokom pandemije Covid-19“, u kojem učestvuju, osim srednjih škola iz cijele Italije, i tri crnogorske gimnazije, među kojima i nikšićka gimnazija “Stojan Cerović”. Cilj istraživanja je ispitati na koji način maturanti donose odluku o odlasku na studije kao i koji su faktori odlučujući u izboru fakulteta, uključujući i uticaj aktuelne situacije, uslovljene pandemijom Covid-19. Projekat vodi interdisciplinarna grupa istraživača sa Univerziteta u Peskari, Modeni i Bolonji na čijem je čelu bivši đak nikšićke gimnazije i sada doktorant na Univerzitetu u Peskari, Miloš Borozan.
Za naš list kaže: “Tema mog doktorskog rada je obrazovanje i kako nam uvidi iz ekonomije,
bihejvioralnih i neuronauka mogu pomoći da razumijemo i unaprijedimo formalno obrazovanje, koje predstavlja srž i osnovu svakog civilizovanog društva.”
Pitanje odlaska na studije i odabir fakulteta predstavlja jedinstveni trenutak u životu svake mlade osobe, koja se nalazi na važnoj raskrsnici na putu ličnog i profesionalnog razvoja.
“Izbor studija predstavlja značajan moment u procesu ostvarivanja sopstvenog potencijala i ulaganja u sopstveni ljudski kapital. Formalno obrazovanje u većini evropskih zemalja, uključujući Italiju i Crnu Goru, je suštinski sekvencijalne, linearne prirode, bez fleksibilnosti i uz vrlo ograničene mogućnosti za promjenu nakon odabira. Drugim riječima, za razliku od američkog i francuskog sistema, ne postoji neka vrsta opšteg fakulteta, odnosno studenti nemaju šansu da istraže sopstvene interese prije odlučivanja već se moraju specijalizovati unaprijed. To znači da se odluke o školovanju i karijeri, koje obilježavaju ključne faze u procesu akumulacije ljudskog kapitala, donose u vrijeme kada mladi još uvijek mogu biti nesigurni u pogledu budućih posledica alternativnih izbora i imati ograničeno znanje o određenim aspektima problema odlučivanja (koju karijeru odabrati, uslovi na tržištu rada itd). Ovo dalje utiče i na stvaranje društvenog kapitala, uslovljavajući širok spektar individualnih i društvenih ishoda, uključujući neusklađenost vještina, dugotrajnu nezaposlenost i nejednakost prihoda.”
Uprkos očiglednom značaju ove teme za pojedinca i društvo u cjelini, istraživanja su u najboljem slučaju oskudna. O uključivanju crnogorskih škola u istraživanje, naš sagovornik kaže:
“Moja želja od samog početka je bila da se u projekat uključe moja gimnazija i druge crnogorske škole i veliko mi je zadovoljstvo i čast što smo uspjeli da uspostavimo saradnju i sa gimnazijama u Podgorici i Danilovgradu. Ovo je prvo istraživanje ovog tipa na tlu Evrope i u prvom krugu testiranja smo, samo u Crnoj Gori, uspjeli da uključimo preko 500 maturanata. Projekat će trajati do septembra i imaćemo još 3 kruga testiranja, a nakog svakog ćemo nagraditi jednog od učesnika tablet računarom. Rezultate ćemo nadam se uspjeti da objavimo i stavimo na raspolaganje školama do kraja godine. Želio bih zahvaliti direktorima gimnazija, g.dinu Borisu Nikoliću, g.đi Zoji Bojanić-Lalović i g.đi Nataši Latković, koji su sa entuzijazmom prihvatili moj predlog, kao i svima koji su učestvovali u realizaciji. Posebnu zahvalnost dugujem svim maturantima koji su dosad učestvovali.”
Takođe, nada je da će se ovo istraživanje ponoviti i naredne školske godine.
“Želja nam je da uvide i saznanja iz ovog projekta što prije primijenimo i proširimo u budućim istraživanjima, koja će naravno biti otvorena za sve zainteresovane škole u Crnoj Gori. U procesu smo uspostavljanja saradnje sa određenim brojem gimnazija u Francuskoj, a nadam se da ćemo uspjeti da uključimo i druge crnogorske srednje škole. Smatram da je ovo interesantna prilika za naše obrazovne institucije da ostvare saradnju sa svjetskim poznatim univerzitetima i sebi otvore vrata ka savremenim metodologijama istraživanja koje im mogu pomoći u boljem razumijevanju potreba i preferencija maturanata u jednom vrlo delikatnom trenutku za njihov razvoj.”
Nakon završene srednje škole i nagrade “Luča” za ostvaren odličan uspjeh, Borozan je kao dobitnik stipendije Vlade Italije upisao studije psihologije na Univerzitetu u Firenci. Kao dobitnike Nacionalne stipendije za izvrsnost crnogorskog ministarstva nauka nastavlja školovanje na magistarskim studijama iz oblasti kliničke psihologije i neuronauka. Posle usavršavanja na Univerzitetima u Bolonji i Modeni iz oblasti ekonomije, trenutno je, kao stipendista Predsjednika Crne Gore, na doktorskim studijama bihejvioralne ekonomije na Univerzitetu u Peskari.
