Oko Petrove crkve u Nikšiću, prostire se srednjovjekovna nekropola, u kojoj se nalaze primjerci stećaka izuzetne ljepote, izrade i raznovrsnosti oblika. Nekada je bila mnogo veća i izazivala je veliko interesovanje naučnika. Još je Ser Artur Evans, zadivljen ovim spomenicima, dao o nekropoli svoje mišljenje i tumačenje.
Piše: mr Danica Kaća Čolović
Nju je najpodrobnije proučio Dimitrije Sergejevski. On je od 1949/50. godine, konstatovao da tu ima 396 nadgrobnih spomenika, od kojih su mnogi bili u ponovnoj upotrebi i naknadno ornamentisani. Trideset godina kasnije, proučavajući ovu nekropolu, Šefik Bešlagić je zatekao svega 125 spomenika. Broj stećaka se, na žalost, i dalje rapidno smanjuje, nešto nebrigom i nepažnjom, najviše zloupotrebom.
Poznato je, da su i u ranijim vremenima nadgrobne ploće sa starog groblja, pojedinci koristili za izradu svojih spomenika. Oni su dodavali i mijenjali postojeće natpise, urezivali krstove i druge ornamente; i tako se mijenjao prvobitni izgled starinskih stećaka.
Najstariji i najvrijedniji spomenici na ovoj nekropoli nalazili su se bliže crkvi, neki od njih su vrlo impozantni i velike umjetničke vrijednosti, što pokazuje da su pripadali viđenijim ličnostima i vlasteli.
Po mišljenju Sergejevskog, svi ovi spomenici izgrađeni su od dolomitskog krečnjaka sa okolnih planina i nastali su u periodu od 13. do 15. vijeka. Prema stilskom obliku i ornamentici Sergejevski ih je podijelio u tri grupe. Prvu, čine grobovi i grobnice u obliku sarkofaga i nekoliko izuzetnih stećaka, koji se nalaze sa desne strane crkve i oni su najstariji. Drugoj grupi pripadaju grobovi sa lijeve strane crkve, takođe sarkofazi, ali izgrađeni sa manje vještine i umjetnčkog dara. Dok u treću grupu spadaju ploče i sanduci čije su površine ukrašene paralelnim rebrima.
Na ovom groblju nalaze se i dva kamena krsta. Oba su približne visine od oko 1,82 metra. Jedan je pripadao vojvodi Drakuli (Dragićeviću), koji je umro 1612. godine, što je na spomeniku i zabilježeno. To je najstariji čitljivi zapis nađen na ovoj nekropoli. Na drugom krstu nema natpisa, već je ukrašen kružnim ornamentima. Prema predanju, to bi mogao biti spomenik vojvode Grdana. Očigledno je da su oba ova krsta isklesana od starijih spomenika.
Najčešći ornamentalni motivi na ovoj nekropoli su lozice, razne vrpce, frizovi, bordure, krst (ima ih sa tri kraka), luk i strijela, štit i mač. Izvjestan broj spomenika dekorisan je paralelnim rebrima, diskovima, koncentričnim krugovim, rozetama i nizovima arkada. Na nekima se nalaze ljudski likovi u kolu, viteška nadmetanja i predstave životinja.
Za ovu nekropolu Sergejevski je napisao: „Kod proučavanja srednjevjekovne sepulkralne umjetnosti, spomenici staroga Onogošta će zauzeti jedno od prvih mjesta“ i zaključio da je „Srednjovjekovna nekropola kod Petrove crkve u Nikšiću, svakako, jedan izvanredan spomenik sepulkralne umjetnosti. Ti spomenici su produkt običaja, vjerskih i estetskih nadzora i umjetničke rutine naših slovenskih predaka“.
Ovu nekropolu su izučavali, pored već pomenutih naučnika i Ćiro Truhelka, Pavle Rovinski, Maksim i Petar Šobajić, Jovan Ivović i Mihailo Vučinić.
