U multimedijalnoj sali Opštine Mojkovac sinoć je održano autorsko veče teoretičara medija, kulturologa i publiciste mr Željka Rutovića.
Autorsko veče teoretičara medija, kulturologa i publiciste mr Željka RutovićaStvaralački opus mr Željka Rutovića, nakon uvodne riječi književnika Rodoljuba Ćorića, predstavili su: književni kritičar Borislav Jovanović, reditelj Željko Sošić i novinar Dražen Drašković. Tokom večeri, koju su njeni akteri, posvetili slavi knjige, čulo se dosta toga zanimljivog, što je držalo pažnju publike koja je ispunila salu do posljednjeg mjesta.
Zanimljivo je i da je nakon devet Rutovićevih knjiga, od kojih je koator dvije, ovo bilo njegovo prvo autorsko veče. Imajući u vidu interesovanje, reklo bi se da su mojkovački poslenici kulture postigli pun pogodak.
“Rutović je jedan od korifeja mediologije u Crnoj Gori, jedan od onih relevantnih istraživača medijskog fenomena, ne samo u ovim našim već i u regionalnim okvirima, a samim tim i promoter u nacionalnoj kulturi i nauci onog što je domet evropske i svjetske misli u ovoj oblasti. Tim prije što se radi o multidisciplinarnoj tematici u kojoj se prepliću različiti aspekti: počev od sociologije, antropologije, filozofije, politike, svakodnevnog i civilizacijskog konteksta”, kazao je Jovanović.
Baveći se ulogom medija i značaju Rutovićevog naučnog tumačenja medija kao fenomena, Jovanović je istakao da mediji mijenjaju svijet vrtoglavom brzinom, a ono što je najapsurdnije mijenjaju i čovjekovo izvorno biće.
“Prevlast medija i mašina nad čovjekom, pretvaranje čovjeka u savremenog kentaura, odnosno, kiborga nešto je poluljudsko i polutehnološko biće”, kazao je Jovanović.
O Rutovićevom značaju u pripremi i sprovođenju medijskih zakona bez kojih se ne mogu odškrinuti ni jedna evropska vrata, govorio je novinar Dražen Drašković.
“Sa koliko posvećenosti i hrabrosti se treba boriti protiv medijskih monopola i medijskih oligarha i tajkuna koji bi da troše Crnu Goru i spolja i iznutra…Znam koliko Željko profesionalac i Željko Crnogorac časno odrađuje misiju da Crna Gora medijski bude ono što jeste, a ne što bi htjele tabloidne naslovnice i montirane TV emisije”, istakao je Drašković.
On je potom citirao novinara Radomira Bata Tomića, koji je svojevremeno istako da niko na crnogorskoj političkoj sceni nije tako usavršavao sebe kao Željko Rutović. Tomićevo razmišljanje postaklo je Draškovića na dalju analizu.
“Željko Rutović u toj svojoj superiornosti intelektualca koji napreduje i usavršava se, nije ostao samo na političkoj sceni. Ovo je njegovo veče i imamo pravo da kažemo da je i veče novinara, profesora, sociologa, naučnika, književnika, medijskog analitičara, ali i veče budućeg ministra, potpresjednika ili predsjednika, diplomate”, naglasio je Drašković, koji je svoje izlaganje završio konstatacijama je riječ o čovjeku koji je “čuvar baštine, čuvar dijaloga, čuvar principa, čuvar zdravog u medijima i društvu.
„Čuvar prijatelja kojima vjeruje i koji mu vjeruju. Čuvar Crne Gore, odano i bez interesa. Dio osobene, časne i uspješne porodice vraneško-nikšićke. Željko Rutović, puno više od one četiri riječi – direktor Direktorata za medije”, zaključio je Drašković.
Rutović ne samo da je vrhunski erudita, mislilac i stvaralac nego i čovjek, koji nažalost, dijeli sudbinu svih nas koji pripadamo malom narodu.
“Da je Željko Rutović pripadnik nekog većeg evropskog naroda njegovo stvaralaštvo bi već bilo u svjetskim baštinama. Ovako ostaje da se nadamo da će u crnogorskim i svjetskim okvirima to djelo biti prepoznato onako kako zaslužuje”, istakao je reditelj Željko Sošić.
Sošić je o Rutovićevom djelu govorio kroz nekoliko zanimljivih, teza. Jedna od njih bila je izbor tema kojima se Rutović bavio, koju je elaborirao kroz Hajdegerovu tezu o porijeklu odnosno izvoru umjetnosti, odnosno o izvoru cjelokupnog stvaralaštva.
“Ako to posmatramo iz stvaralaštva Željka Rutovića dolazimo do zaključka da je zapravo odabir tema ono što najznakovitije i najasnije govori o svakom stvaraocu i svakom umjetniku. U tom smislu je dijapazon i opseg tema kojim se bavi, zaista zadivljujući. Ako pogledamo njegove eseje u časopisima i knjigama, eseje o toponima i istorijskim događajima te savremenim fenomenima crnogorskog društva pa do tekstova iz teorije medija kojima se duže vrijeme bavi i po čemu je jedan od naznačajnijih teoretičara iz te oblasti u regionu, pa do ovih antropoloških i filozofskih studija o uticaju digitalnog doba, te uticaju medija i svega onoga što nosi moderni svijet na čovjeka i na čovječanstvo. Kada sve to obuhvatimo, ne možemo a da ne budemo zadivljeni onim čime se bavi Željko Rutović”, kazao je Sošić.
Sošić se bavio i, kako je istakao, izuzetnim i specifičnim načinom pisanja koje njeguje Rutović i koje je u skladu sa njegovim promišljanjem ovoga svijeta te posebnim mjestom Rutovićevih djela u kulturno-društvenom kontekstu i principima koje on svojim djelima brani, a neke i uspostavlja.
Obraćajući se prisutnima Željko Rutović je, podsjetio da živimo u dehumanizovanom svijetu u kojem se uporno žele poništiti tradicionalne izvorne vrijednosti.
“Jedni druge gledamo oči u oči, govorimo riječi, a ne slova, posuđujemo jedni drugima lice, a ne spektakle ekrana. Zapitamo se, koliko svjesno ili nesvjesno, mi ovdje i drugi prisutni darujemo mnogo toga svijetu spektakla dehumanizovanog, osuđenog svijeta.U kome, naravno, licemerni poredak neoliberalnog svojstva izvlačeći profit iz svega mogućeg, a nas uvlači u bezdan gdje će dugo biti i riječi i slova, a samim tim, i sve ono što je vrijedno u čovjeku. U ime sjećanja u ime knjige u ime novinarstva koje traje i živi u reportaži, a ovdje su večeras, prisutni i doajeni takve misli takvog iskaza, slavimo riječ jer time slavimo najviše što može biti ljudsko u čovjeku kroz istoriju civilizacije. Svako veče je autorsko veče, tamo gdje stanuje knjiga. I na kraju, sa razlogom, ne sa poslovičnom zahvalnošću, svaka tačka na jugoistoku Evrope, a sigurno i šire bila bi ponosna da ima tri umjetnika u svom okrugu, u svojoj porodici, kao što su večeras tri uvažena gospodina. Potvrdu ovih riječi neću tražiti nikome, jer sam više nego siguran da će oni koji će se bolje sjećati bolje pisati, kada nas ne bude, znati mnogo više i uljudnije, pametnije, trezvenije i državotvornije cijeniti djelo ovih ljudi, graničnike međaša naše kulture”, zaključio je Rutović.
Vukoman Kljajević, Radio Crne Gore
