U nedjelju 17. septembra u galerijama „Nikola I“ i „Ilija Šobajić“ – JU „Muzeji i galerije“ Nikšić u 19h, biće upriličena promocija projekta „ANTIFAŠISTIČKA MAPA NIKŠIĆA“ čiji je nosilac Fakultet likovnih umjetnosti Univerziteta Crne Gore.
Pokrovitelj projekta je Ministarstvo kulture Crne Gore. Na otvaranju će govoriti Janko Ljumović, ministar kulture, prof. mr Lazar Pejović, FLU Cetinje, Ljiljana Кaradžić, kustoskinja. Organizatori su JU „Muzeji i galerije“ i JU „Zahumlje“, a u okviru manifestacije „Septembarski dani 2017“.
Projekat obuhvata nekoliko segmenata: promociju mape i artefakata, otvaranje izložbe „Između otpora i sjećanja“ kustoskinje Ljiljane Karadžić i autora: Dejana Batrićevića, Davida Delibašića, Zdravka Delibašića Belog, Srđe Dragovića, Nataše Đurović, Dušice Ivetić, Ane Matić, Teodore Nikčević, Suzane Pajović, Lazara Pejovića, Željka Reljića, Mata Uljarevića, Maje Šofranac, i muzički dio programa hor i orkestar JU „Zahumlje“, dirigent prof. Predrag Martinović.
Кustos izložbe „Između otpora i sjećanja“ je Ljiljana Кaradžić. Na izložbi će svoje radove predstaviti: Dejan Batrićević, David Delibašić, Zdravko Delibašić Beli, Srđa Dragović, Nataša Đurović, Dušica Ivetić, Ana Matić, Teodora Nikčević, Suzana Pajović, Lazar Pejović, Željko Reljić, Mato Uljarević, Maja Šofranac.
Autorski tim koji je radio na mapi je: urednici Lazar Pejović i Petar Lekić; tehničko oblikovanje Ana Matić, Sandra Đurović, Dejan Drašković, Srđa Dragović i Matija Šoškić; fotograf Lazar Pejović.
Koordinatori projekta su Boris Abramović i Milena Jovićević.
Kustoskinja, Ljiljana Karadžić:
“Antifašisti su imali viziju u čije ime su se borili i polagali živote: željeli su da izgrade novo, bolje društvo zasnovano na emancipaciji, slobodi i ravnopravnosti, u miru. Imajući u fokusu antifašističke narative iz naše prošlosti, savremeni kontekst, a naročito slobodarski duh Nikšića, 13 umjetnika su namjenski uradili radove za izložbu „Između sjećanja i otpora“. Služeči se različitim strategijama i izražavajući se kroz različite medije, umjetnici su se bavili kolektivnim i ličnim sjećanjem na taj period naše istorije, istraživali su status partizanskog/socijalističkog nasljeđa u post-tranzicijskom vremenu, problematizovali su antagonističke pojmove fašizam/ antifašizam i njihov status u savremenom društvu.”
Izvod iz kataloga:
Nikšić je poznat po slobodarskom duhu i antifašističkoj borbi kroz istoriju, a o njegovoj revolucionarnoj prošlosti govore i brojni spomenici i spomen obilježja koja su svjedoci i simboli otpora fašizmu. Nakon raspada Jugoslavije i uspona nacionalizama 90-ih, a kasnije i uvođenja neoliberalnih politika, Narodno-oslobodilačka borba, jedno od najsvjetlijih poglavlja zajedničke istorije i najmasovniji pokret otpora u okupiranoj Evropi tokom II svjetskog rata po mišljenju mnogih istoričara, bila je skrajnuta, ili je postala predmet osporavanja i grubog revizionizma na prostoru nekadašnje SFRJ. Za razliku od drugih država, koje su revidirale istoriju narodno-oslobodilačke borbe, Crna Gora je ostala dosljedna suštinskim vrijednostima NOB-a i antifašizma, kako kroz svoju zvaničnu politiku, tako i kroz brojne konkretne aktivnosti, kao što je npr. kontinuirano, plansko obnavljanje i zaštita spomenika NOB-a.
Ideja projekta “Antifašistička mapa Nikšića” je da se antifašističke vrijednosti na kreativan način iznova aktiviraju i učine prijemčivim i djelotvornim kroz savremene umjetničke prakse. Кako je za nove generacije antifašizam samo jedan od ikoničkih označitelja u popularnoj kulturi, potrebno im je, osim stereotipnog uvida u istorijske činjenice, na prijemčiv način probuditi i osnažiti vitalni duh ideja antifašizma kao životnog opredjeljenja koji poziva na solidarnost i ohrabruje borbu za humanu transformaciju duštvenih odnosa. Vjerujemo da će projekat “Antifašistička mapa Nikšića” doprinijeti osnaživanju tog duha.
