Novi 37. broj časopisa za lokalnu samoupravu i njegovanje baštine „Komun@“ odštampan je i već se nalazi na prodajnim mjestima širom Crne Gore.
KOMUN@ je ovoga puta na povećanom broju strana, čak 44, šesnaest više od uobičajenog sadržaja, u cjelosti je posvećena Bijelom Polju i donosi veliki broj interesantnih tekstova iz svih oblasti sa tog područja.
Časopis započinje uvodnikom „Bijelo Polje-primjer sladnog života “ iz pera Petra Smolovića, prvog čovjeka bjelopoljske opštine koji ističe da “Bijelo Polje koje baštini ideja slobodarstva i multikonfesionalnosti, čine najbolji ljudi koji su ambasadori grada “
U ovom broju Komune priča Veselina Konjevića o razvoju Bijelog Polja pod naslovom “ Na razmeđu Duklje i Raške ”.Tu je i tekst akademika Božidara Šekularca o rodnom mjestu Miroslavljevog jevanđelja kao temeljnog spomenika naše pismenosti., kao i zapis o nahiji limski Nikšići u osmanskim popisima prof. dr Marijana Premovića. Tu je i veoma interesantna priča mr Saita Šabotića o bjelopoljskim antifašistima uoči rata “Glas protiv bratoubilaštva” koja govori o tome da su se početkom 1938.studenti Sandžaka sve tri nacionalnosti ( Crnogorci, Srbi i Bošnjaci ) zajedno obratili svojim sunarodnicima upozoravajući ih na fašističku opasnost i pozivajući ih da se udruže i organizuju za odbranu.U istom tonu je i tekst Edina Smailovića koji piše o najranijem antifašizmu u Bijelom polju pod naslovom “ Iskra je pomen slobodi”
Tekst koji je posvećen bjelopoljskoj gimnaziji sa naslovom “Mali univerzitet na Limu “ potpisuje Marijan Mašo Miljić. I ovoga puta ne izostaju karakteristični eseji Ramiza Hadžibegovića koji ovoga puta piše o Bijelom Polju kao nekada maloj kasabi, a danas modernom gradu” koji je doživio hipertrofiju ljepote i uređenosti, s prošlošću koja je postala dio nas i onih što će poslije nas da dođu “, kao i esej Željka Rutovića čiji tekst pod naslovom “Karta za Raketu” govori o mjestima sjećanja koja rječito govore o kulturi, društvenim relacijama,običajima i čitavoj sociologiji vidljivih znaka u otkrivanju i razumijevanju nekog prošlog vremena.
Poznati novinar Senad Pećanin, rodom iz Bijelog Polja koji živi i radi u Sarajevu ekskluzivno za Komunu piše o nekadašnjim lijepim vremenima gdje podsjeća da “rodno mjesto čovjeku dođe kao genetska kombinacija hromozoma-imaš ga,nisi o njemu odlučivao, niti ga birao, a utisne ti se u dušu kao podkožni biljeg kojeg se nikako ne možeš otresti, sve i da hoćeš”
U ovom broju Komune, još jedan emotivni tekst dr Mihaila Čabarkape koji piše o Bijelom Polju koje je raslo bez prebrojavanja i disalo jednom dušom.
O poznatoj bjelopoljskoj muslimanskoj porodici Dizdarević Komun@ donosi tekst Faruka Dizdrarevića pod naslovom “ Plemići carske uprave” a Vanja Rakonjac piše o uglednoj pravoslavnoj porodici Rahović uz priču uz kamin sa naslovom “Ljubav na Rahovića način “.Tu je i tekst Murata Ćorovića o porodici Korać i nekadašnjem učitelju Đukanu Koraću koji se još 1912,godine oženio Šarkom, kćerkom Husein-bega Ćorovića.čiji nasljednici i potomci i dan danas žive, praktično kao jedna familija.
I u ovom broju Komun@ donosi priču o našoj dijaspori pa tako Emira Ličina u pismu iz Njemačke piše “Ma koliko dugo živjeli u tuđini, ma koliko se integrisali u sistem, naša jedina matica je bila, ostala i ostaće dok smo živi, naša Crna Gora i naše Bijelo Polje “
Arhitekta Vildan Ramusović u tekstu pod naslovom “Neimar svjetskog renomea” predstavio je u ovom broju prof dr Rifata Alihodžića, čiji su objekti, autorska djela i njegovog radnog tima dobili brojna međunarodna priznanja i time pozicionirala Bijelo Polje na arhitektonsku mapu svijeta.
Isto tako, Željko Madžgalj u ovom broju Komune predstavlja Đalovića klisuru kao spomenik prirode, a Radomir Perišić čardak u Bistrici koga je urušio nemar.Tu je priča Murata Ćorovića o Trubini, selu sloge i saradnje ,kao i tekst Violete Rovčanin o Iliji Rmandiću iz Pavinog Polja koji je odlučio da se vrati u svoje mjesto i oživi ga.
U bogatom književnom dodatku u ovom broju Komune slovo o bjelopoljskim književnicima u tekstu pod naslovom “Čarolija zavičajne sehare” piše Rajko Cerović, o opusu crnogorskog Homera-Avda Međedovića piše Aleksandar Čogurić., književnom djelu Rista Rastkovića prof.dr Draško Došljak, a o Miodragu Bulatoviću-Servantesu iz Oklada piše Maja Grgurović. Tu su priče iz zavičaja Saladina Dina Burdžovića i Faiza Softića, kao i predstavljanje knjige Blage Žurić “Prva ljubav zauvijek” koju potpisuje Mašo Miljić i knjige Murata Ćorovića “Bez maske “ i njegovog kompletnog književnog i novinarskog djela o kojima piše Kemal Musić.
Tu su priče o kulturnim manifestacijama u Bijelom Polju koju takođe potpisuje Kemal Musić i to o pola vijeka Ratkovićevih večeri poezije, a Edin Smailović o nastanku pozorišne scene u Bijelom Polju i festivalu dramskih amatera, a Rijalda Ramusović o internanacionalnom festivalu tamburaških orkestara u tekstu pod naslovom “Tamburaške strune uz žubor Lima “, dok Vanja Rakonjac predstavlja Moamera Kasumovića, glumca iz kultne serije “Lud zbunjen normalan “ koji je riješio da se poslije dugo godina vrati u svoje rodno Bijelo Polje.Takođe, Bojana Radonjić predstavlja Oliveru Tičević, sopranistkinju u tekstu pod naslovom “Slavuj svjetskog glasa”.
Željko Raičević piše o bogatoj baštini bjelopoljskog muzeja, a njegov kolega Burhan Čelebić o artefaktima kamene plastike od antike do srednjeg vijeka, dok Dragan B.Perović u sjećanju na Petra Rudića piše da je dao veliki doprinos formiranju muzejske zbirke u Bijelom Polju kome je darivao crnogorski barjak koji je nosio njegov đed u borbama crnogorske vojske.
U najnovijoj Komuni i dvije slikarske priče i to Željka Raičevića o slikarskom umijeću porodice Lazović i Šekija H. Musića o slikaru Džeku Hodžiću u tekstu pod naslovom “Velikan i likovni prorok”.
Najnovija Komun@ je izuzetno bogata sportskim dodatkom iz kojih se izdvaja ekskulizivna priča o bjelopoljskom Sarajliji Fuadu Muzuroviću, legendi jugoslovenskog fudbala koju potpisuje Amer Ramusović pod naslovom “Jedinstvo i Sarajevo uvijek u srcu “, zatim priča o zlatnom rasadniku sportskih asova koji su ponikli u Bjelom Polja među kojima su Vladimir Batez, Predrag Drobnjak i Mira Čelebić, osvajači najvećih odličja sa svjetskih i evropskih takmičenja i Olimpijada koju potpisuje Slobodan Šebek. Tu je i priča Branka Hajdukovića, o bjelopoljskoj sportskoj legendi Stojanu Njanju Ivaziću. kao i tekst Dragana Bobija Perovića o proslavljenom bjelopoljskom košarkašu i treneru Dušku Ivanoviću pod naslovom “Nenadmašni šmeker iz “Nikoljca“.
U ovom broju i tekst Emila Ličine o džudo klubu IPON-najmlađem sportskom kolektivu u gradu na Limu koji okuplja sportiste sa invaliditetom među kojima je i Adnan Kujović, osvajač brojnih priznanja od strane Paraolimpijskog komiteta.
I ovaj najnoviji broj potpisuju direktor časopisa Amer Ramusović, glavni urednik Minja Bojanić i grafički urednik Voislav Bulatović, a čitaoci ga mogu pronaći na svim kioscima štampe i ostalim prodajnim mjestima širom Crne Gore.
