Uoči svojih razgovora u Kijevu i Moskvi sljedeće sedmice, njemački kancelar Olaf Scholz upozorio je Rusiju na stroge kazne ako napadne Ukrajinu. SAD su saopštile da bi se vojna ofanziva Kremlja mogla dogoditi „svakog dana“.
Njemački kancelar Olaf Scholz u nedjelju je pozvao Moskvu da deeskalira ukrajinski sukob i upozorio da će se Rusija „odmah“ suočiti sa sankcijama ako napadne svog susjeda.
Šolc je to govorio uoči puta u Kijev i Moskvu na razgovore jer se izgledi za vojni sukob naziru velikim .
Magazin Der Spiegel izvijestio je u petak da bi ruska vojska, koja ima više od 100.000 vojnika u blizini Ukrajine, mogla izvršiti invaziju u srijedu, pozivajući se na obavještajne izvore. Američki zvaničnici su u nedjelju rekli da ne mogu potvrditi izvještaj.
„Ne možemo savršeno predvidjeti dan, ali već neko vrijeme govorimo da smo u prozoru i da bi invazija mogla početi — velika vojna akcija mogla bi početi — od strane Rusije u Ukrajini svakog dana. To uključuje ovu sedmicu koja dolazi prije kraja Olimpijskih igara“, rekao je savjetnik Bijele kuće za nacionalnu sigurnost Jake Sullivan za „State of the Union“ za CNN.
Rusija poriče da ima planove za invaziju i kaže da su njene akcije odgovor na agresiju zemalja NATO-a. Šta je rekao Olaf Šolc?
„U slučaju vojne agresije na Ukrajinu koja ugrožava njen teritorijalni integritet i suverenitet, doći će do oštrih sankcija koje smo pažljivo pripremili i koje možemo odmah staviti na snagu, zajedno sa našim saveznicima u NATO-u i Evropi“, rekao je Scholz.
Njemački lider nije ulazio u detalje, ali su SAD i EU ranije upozorile na mogućnost ciljanja sankcija na ruske banke. Novi gasovod Sjeverni tok 2 , koji čeka odobrenje njemačkog regulatora za isporuku ruskog gasa u Evropu ispod Baltičkog mora, također bi mogao biti odložen.
Scholz će se u ponedjeljak sastati s ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u utorak, ali njemački izvor je rekao da Berlin ne očekuje „konkretne rezultate“ tih razgovora.
Kancelarka bi jasno stavila do znanja da je Zapad ujedinjen i da bi svaka agresija izazvala „bolne, značajne sankcije“ Rusiji, rekao je izvor novinskoj agenciji Reuters.
Scholzov zamjenik kancelara i ministar ekonomije Robert Habeck ponovio je u nedjelju da je Evropa možda na rubu rata, rekavši za RTL/NTV da je „apsolutno opresivna i prijeteća“.
Govoreći ubrzo nakon ponovnog izbora za njemačkog predsjednika u nedjelju, Frank-Walter Steinmeier pozvao je Putina da „razveže omču oko vrata Ukrajine“.
Štajnmajer je dalje rekao: „Mir se ne može uzeti zdravo za gotovo. Na njemu se mora raditi u dijalogu i kada je potrebno, jasnim rečima, odvraćanjem i odlučnošću.“
Dok nemački predsednici imaju malo izvršne moći, oni teže da budu moralni autoriteti iznad dnevne politike.
Nada se diplomatskom iskoraku
Govoreći na Havajima u subotu, američki državni sekretar Antony Blinken rekao je da diplomatija još uvijek može riješiti sukob, ali je dodao da je rizik od ruske invazije dovoljno visok da opravda povlačenje osoblja američke ambasade iz Kijeva.
„Diplomatski put ostaje otvoren. Način da Moskva pokaže da želi da ide tim putem je jednostavan. Trebalo bi da deeskalira, a ne da eskalira“, rekao je Blinken.
Nekoliko drugih zemalja, uključujući Njemačku, savjetovalo je svojim građanima da napuste Ukrajinu .
Nalet sastanaka i telefonskih razgovora posljednjih dana između najviših zapadnih i ruskih zvaničnika nije dao znake napretka u rješavanju višenedeljnih eskalacija tenzija oko Ukrajine.
U jednosatnom razgovoru u subotu, američki predsjednik Joe Biden rekao je Putinu da će Zapad odlučno odgovoriti na svaku invaziju, dodajući da bi takav korak proizveo široku patnju i izolirao Moskvu.
Visoki zvaničnik Bidenove administracije rekao je da je poziv bio suštinski, ali da nije bilo suštinskih promjena u krizi.
Putin je rekao da Rusija želi sigurnosne garancije od Zapada koje uključuju blokiranje ulaska Ukrajine u NATO, uzdržavanje od raspoređivanja raketa u blizini ruskih granica i smanjenje vojne infrastrukture NATO-a u Evropi na nivo iz 1997. godine.
Britanski ministar odbrane Ben Wallace upozorio je da se ne polaže previše nade u pregovore, rekavši da se „dašak Minhena u zraku osjeća od nekih sa Zapada“, misleći na pakt iz 1938. koji nije uspio zaustaviti njemački ekspanzionizam pod Adolfom Hitlerom.
„Zabrinjavajuće je to što se, uprkos ogromnoj količini pojačane diplomatije, to vojno jačanje nastavilo“, rekao je on za list The Sunday Times .
Više njemačke pomoći Ukrajini
U međuvremenu, Njemačka razmatra povećanje ekonomske podrške Ukrajini, rekao je u nedjelju novinskim agencijama izvor iz vlade.
Od aneksije Krima 2014. godine, Njemačka je poslala 2 milijarde eura (2,3 milijarde dolara) bilateralne finansijske pomoći, više nego bilo koja druga zemlja.
Dvije zemlje i dalje su u sporu oko isporuke „smrtonosnog“ oružja kriznoj zoni, što Berlin načelno odbija, u skladu s politikom koju je zemlja vodila nakon Drugog svjetskog rata.
Lista želja ukrajinske ambasade od 3. februara uključuje elektronske
sisteme za praćenje, opremu za deminiranje, zaštitna odijela, digitalne radio stanice, radarske stanice i opremu za noćno osmatranje.
U intervjuu njemačkom javnom radiju u nedjelju, ukrajinski ambasador u Berlinu Andrij Melnyk pozvao je Scholza da objavi paket pomoći u „milijardi“ kada bude posjetio Kijev.
Izvor: DW
