MITAR BARAĆ, DIREKTOR TURISTIČKE ORGANIZACIJE NIKŠIĆ
Za osam mjeseci 2022. godine broj dolazaka turista u Nikšić veći je za 50 odsto, a broj noćenja između 30 i 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Takođe, za šest mjeseci ove godine premašena je naplata boravišne takse iz 2021. godine koja je bila rekordna u poslednjih deset godina… Ali, to je daleko ispod mogućnosti, kaže diplomirani turizmolog, Mitar Barać, od januara 2022. dirktor TO Nikšić.
Za osam mjeseci Turistička organizacija realizovala je niz konkretnih i edukativnih aktivnosti kako bi se Nikšić pozicionirao na turističkoj mapi Crne Gore.
– Da li ste prije angažmana u TO Nikšić razmišljali o mogućnostima da Nikšić postane turistička destinacija?
Obzirom na to da sam prije preuzimanja funkcije direktora TO radio različite poslove iz svere turizma, naravno da mi je ta priča bliska, a kako dolazim iz turističke privrede bilo bi logično da izazove i probleme poznajem iz prakse. Zato mi se čini da mogu suštinski da uđem u tu priču.
-Da li nakon osmomjesečnog angažmana u TO mislite da Nikšić može biti respektabilno turističko mjesto. Ako je odgovor potvrdan koji su to pokazatelji koji opravdavaju takav stav?
Nikšić sada nije turistička destinacija, spada u B kategoriju, ali može biti. Mora se uzeti u obzir da je taj grad do devedesetih godina 20. vijeka pa i dalje, važio za industrijski centar pa nije stvaran njegov turistički imidž. Ali, Nikšić ima izvanredan geografski položaj, u blizini su mu, na sat vožnje, turistički centari Žabljak, Boka Kotorska, aerodrom u Golubovcima, ali i Trebinje – grad koji u poslednjih desetak godina bilježi nevjerovatan rast u turizmu. Nikšić obiluje prirodnim ljepotama, značajnim kulturno-istorijskim nasleđem, mogućnostima za razvoj više vidova turizma…
-Pa šta je potrebno da grad stekne povjerenje turista, a to bi trebalo da bude primarni zadatak TO?
Potrebno je uraditi dosta toga sa adrese ove organizacije, ali i dosta toga što je obaveza drugih institucija za stvaranje preduslova kako bi se svi potencijali i sadržaji uvezali u jedan kvalitetan turistički proizvod. U konačnom, potrebna je saradnja sa ozbiljnim turoperatorima, a ta saradnja je izostajala.
Odnosno, u proteklom periodu turoperatori na Primorju i u Podgorici nijesu pokazali interesovanja za Nikšić. Upravo zato što nijesu stvoreni uslovi za grupne posjete Nikšiću. Na tom polju organizovali smo, i to je početak, posjete turoperatora kako bi ih upoznali sa ponudom Nikšića i siguran sam da će ubrzo grupe turista, koje su samo pretrčavale Nikšić, biti zainteresovane da upoznaju taj grad i da borave u njemu.
-A kada, hipotetički, turisti dođu u Nikšić, šta uraditi da se ne razočaraju. Koje uslove bi trebalo stvoriti da ta priča krene sa nulte tačke i istinski zaživi, odnosno da Nikšić bude turistička destinacija i da se turistima ponudi kvalitetan turistički proizvod?
Preduslov, a ta stepenica je preskočena, za priču o turzmu je stvaranje opštih uslova za aktivaciju turističkog resursa. Prije svega, Nikšić nema dovoljno smještajnih kapaciteta – hotela sa 4 i više zvjezdica koji imaju 30 i više smještajnih jedinica. Problem su i turistička infrastruktura i ekološka slika, posebno za turiste potencijalno atraktivnih lokacija: jezera, rijeke, Bedem, Trebjesa, Lukavica, Vučje, Carev most… Ekološka slika na tim lokacijama mora da bude perfektna kako bi one mogle biti dio turističke ponude. Mislim da se za kratko vrijeme po tim pitanjima dosta, iako ne dovoljno, uradilo.
-Nedostatak saobraćajne i turističke signalizacije, godinama, i građani Nikšića prepoznaju kao manjkavost. Ali, priča se završavala na opisu problema?
Na tom polju smo počeli niz aktivnosti, ali nijesmo ih zaokružili, jer nije bio dobar tajming. Sredina zimske sezone, izostanak državne strategije, kriza Vlade… Bili smo prepušteni sebi pa smo aktivnosti smo usmjerili na ljetnju sezonu. I za kratko vrijeme, uspjeli smo. Od oktobra ćemo se fokusirati na rješavanje tih problema, ali i do sada je nešto urađeno: obnovljene su info table na pojedinim frekventnim lokacijama – Carev most, Bedem, Saborni hram, Muzej; postavljene su turističke mape kod hotela Onogošt, Autobuske stanice, zatim nova info tabla na Trgu sa QR kodovima, zahvaljujući kojoj stranci mogu na moderan i brz način da dođu do informacija o interesantnim destinacijama. Otvorili smo i info punkt na magistrali Žabljak – Nikšić- Risan, u naselju Vir. Taj info punkt sadrži dosta propagandnog materijala, ali i formulare za prijavu stranaca. Jezik vizuala je potreban, i to na moderan način.
-Šta TO radi i može da uradi kada je riječ o ekološkoj slici?
Prije svega, na primjedbe da ekološka slika nije dobra nijesmo odgovarali da to nije naš posao, ili da nijesmo komunalno preduzeće. Uključili smo se maksimalno i odgovorno kao inicijatori, organizatori ili učesnici. Prvenstveno, uspostavili smo odličnu saradnju sa nadležnim institucijama Sekretarijatom za saobraćaj i komunalne poslove, Urbanizam za uređenje prostora i Komunalnim preduzećem kao i inspekcijskim službama. Iz te saradnje desilo se niz akcija uređenja prostora u Nikšiću, a prostor je ključna karika u lancu tirističke ponude. Bitan momenat je i taj što u Nikšiću postoji niz nevladinih organizacija i udruženja sa prefiksom ekološka koje su veoma aktivne. Organizovano je, tokom proljeća, na desetine akcija pošumljavanja, uređenja i čišćenja korita rijeka, šetališta, lokacija koje su definisane kao kulturno istorijsko nasleđe. Postavljana je komunalna oprema, kontejneri i korpe za otpatke, koju su takođe nevladine organizacije obezbijedile putem projekata. Ali, to nije rješenje, jer veliki je broj onih koji devastiraju prostor i čija ekološka svijest nije na zavidnom nivou. Stoga predlažemo angažovanje eko-rendžera, postavljanje kamera na svim kritičnim tačkama i primjenu, doslednu i neselektivnu, kaznenih mjera koje su definisane nizom zakona. Pokrenuta je, uslovno, agresivna medijska i kampanja na društvenim mrežama, jer vrijeme je za podizanje ekološke svijesti. Predlažemo i još suštinskije stvari – na primjer, Gradska tvrđava u lošem je stanju. Ekološke organizacije, uz pomoć Komunalnog preduzeća, više puta su očistile taj prostor. Nakon pet dana situacija je bivala ista. Tvrđavom gazduje JU Muzeji i Galerije. Naš predlog je da se Tvđava da na upravljanje TO, koja bi preuzela odgovornost I, iz svog budžeta, obezbijedila sredsva da se o tom zdanju 365 dana vodi briga.
-Turizam koji se temelji isključivo na prirodnim ljepotama i kulturno istorijskom nasleđu ne donosi efekte kakvi se postižu u kombinaciji sa drigim faktorima, koji mogu biti prateći ali i inicijalni?
Osim primarnih oblika turizma čije komponente su prirodne ljepote i kulturno istorijsko nasleđe, Nikšić ima potencijal za razvoj, na primjer, sportskog turizma, jer je ta infrastruktura dobra. Ali, najveća naša šansa je selo, ruralni turizam. U ovom momentu registrovano je 10 seoskih domaćinstava koja imaju mogućnost da nude smještaj i hranu.
Krenuli smo u akciju animiranja gazdinstava da im približimo benefite koje bi mogli da imaju od turističke ponude, odnosno da im prezentujemo način kako da svoj proizvod prodaju na kućnom pragu. Riječ je o umreženom obliku turizma, povezan je sa kulturom i tradicijom, a okrenut je prirodi.
Interesanatn je posebno posjetiocima zapadne i srednje Evrope. Ruralni turizam je u proteklih desetak godina najbrže rastuća grana privrede… Ovo ljeto je bilo dinamično kada je riječ o manifestacijama i bili smo podrška svakoj. Bićemo i ubuduće, bez obzira na njihov karakter. Aktivno je TO učestvovala u organizaciji Lejk i Bedem festa, a ove godine pokrenuto je i nekoliko novih manifestacija na primjer Festival korza… Očekujemo da će nakon korone biti obnovljene još neke manifestacije, kao Boem fest, ili Festival uličnih svirača… Inače, invent turizam uzima maha a to su događaji koji mogu biti razlog posjete Nikšiću. Lejk fest je najveći rokenrol festival u regionu. Taj festival pomogao je da se Nikšić visoko pozicionira na festivalskoj mapi u region.
-Šta u ovoj godini smatrate najvećim uspjehom Turističke organizacije?
U posljednje vrijeme sve se upoređuje sa najuspješnijom 2019. godinom i mislim da je to iluzorno. Turizam je izuzetno osjetljiv na vanredne okolnosti, jer u poremećajima pada na zadnje mjesto kada su prioriteti u pitanju. Kada krene oporavak, kao od korone, poslednji se vraća na listu prioriteta, tako da je sve ovo faza oporavka. Mogu da kažem da je Nikšić, u ovoj godini, zabilježio porast i to značajan dolazaka i noćenja i da smo zadovoljni ukoliko se za mjerni kriterijum uzimaju uporedni podaci. Ali, obzirom na mogućnosti to je izuzetno malo. Za osam mjeseci 2022. godine broj dolazaka turista u Nikši veći je za 50 odsto, a broj noćenja između 30 i 40 odsto u odnosu na prethodnu godinu. Takođe za šest mjeseci ove godine premašena je naplata boravišne takse iz 2021. godine, koja je bila rekordna u poslednih deset godina… Time smo zadovoljni, a ponosni smo posebno na Festival korza, jer to je nova nikšićka priča, koju doživljavam kao najnikšićkiju.
-Šta je najviše doprinijelo tim, ipak značajnim, pomacima?
U kratkom periodu uspjeli smo, prije sezone, jednom široko osmišljenom kampanjom da predstavimo potecijale Nikšića. Uradili smo to nastupom na sajmovima u regionu i outdoor kampanjama sa akcentom na Beograd, Sarajevo, Trebinje i Banja Luku. Radili smo kampanju na medijima i društvenim mrežama, mada mislim da je najdjelotvornija direktna kampanja. Čini mi se da smo za 8 mjeseci dosta uradili, ali tek sledeće sezone ili za dvije godine biće sasvim vidljivi rezultati tih aktivnosti.
-Koji potezi su prioritetni u narednom periodu?
Dolazi zimska sezona i zahvaljujući Ski centru Vučje imamo šansu za zimski turizam. Treba raditi na tome da se taj centar okrene tržištu koje je bilo nekada interesantno, a to su Trebinje i Dubrovnik. Vučje je mjesto sa značajnim potencijalom za turizam, a ja tvrdima da ima više argumenata za ljetnju sezonu, jer zimska je uslovljena snijegom, a putna infrastruktura je loša. I taj ptoblem nadležnost je Vlade Crne Gore. Zimom se stišavaju manifestacije i to je vrijeme za pravljanje strategije za sledeću ljetnju sezonu. Turistički proizvod Nikšića je raznolik, ali turizam je grana privrede koja zahtijeva mnogo truda da bi se došlo do rezultata, a mi mnogo kasnimo.
