Osobe oštećenog vida u Crnoj Gori i ovaj Međunarodni dan Brajevog pisma dočekuju bez dovršenog procesa njegove standardizacije.
Moramo naglasiti i ukazati da nadležne institucije ni tokom 2023. nijesu pristupile hzavršetku standardizacije Brajevog pisma za dva nova slova u našem jeziku, uprkos inicijativama, apelima, interesovanju i učešću u ovom procesu.
Šira primjena Brajevog pisma vidljivija je nego prethodnih godina, ali i dalje nije na zadovoljavajućem nivou.
Nije dovoljno deklarativno reći da je Brajevo pismo prepoznato kao jedino pristupačno za osobe oštećenog vida. Njegovom širom primjenom i upotrebom svih subjekata u društvu iskazala bi se istinska spremnost da se informacije i drugi materijali koji su namijenjeni javnosti, učine pristupačnim i osobama oštećenog vida. Ovim bi se podstakla i dosljednija primjena Konvencije UN o pravima lica s invaliditetom, ali i drugih pozitivnih propisa, koji se odnose na upotrebu Brajevog pisma u Crnoj Gori.
Zajednička je obaveza da osiguramo nastavak primjene Brajevog pisma te širenje njegove upotrebe, uporedo sa korišćenjem novih uređaja i tehnologija.
Umjesto prebrojavanja osoba oštećenog vida koje koriste Brajevo pismo, potrebno je omogućiti njegovo korišćenje u svim sferama svakodnevnog života.
Četvrti januar je Međunarodni dan Brajevog pisma i obilježava se širom svijeta. Generalna skupština UN-a je 17. Decembra 2017. godine i zvanično proglasila Međunarodni dan Brajevog pisma, danom podizanja svijesti o važnosti ovog pisma kao sredstva komunikacije u punoj realizaciji ljudskih prava osoba potpuno i djelimično oštećenog vida.
Svjetski dan Brajevog pisma obilježava rođendan Luja Braillea, koji je rođen u Francuskoj 1809 i tvorac je Brajevog pisma. Radi se o kombinaciji ispupčenih tačaka. Brajevi znakovi se dobijaju kombinacijom nekih od šest tačaka, raspoređenih u dvije uspravne kolone po tri tačke, a moguće je dobiti 63 različite kombinacije tačaka. Brajevo pismo je neophodno za opismenjavanje i cjelo–životno učenje osoba oštećenog vida, njihovu slobodu izražavanja i mišljenja, kao i socijalnu inkluziju. To je u skladu s članovima 21. i 24. Konvencije UN-a o pravima lica s invaliditetom (CRPD) i ciljem održivog razvoja (SDG) 4, fokusiranim na inkluzivan i pravedan kvalitet obrazovanja i promociju mogućnosti cjelo-životnog učenja za sve.
