Novoizabrani predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović, položio je zakletvu pred poslanicima Skupštine, čime je i zvanično stupio na tu funkciju na svečanoj sjednici u Vladinom domu na Cetinju.
Tok svečane sjednice.
Đukanović je nakon završetka sjednice Skupštine pozdravio počasnu gardu. Nakon inauguracije su Đukanović i njegova supruga Lidija organizovali koktel.
12.32 Đukanović je zahvalio građanima ali i dosadašnjem predsjedniku države Filipu Vujanoviću, uz pozdrav „Da je vječna Crna Gora“.
12.31 Đukanović je kazao da je u Crnoj Gori dostajanstvo riječi obezvrijeđeno i u politici i u medijima.
„Trebaće nam svima puno dobre volje da bi prevazišli postojeće stanje naraslog nepovjerenja. Moramo beskompromisno zaustaviti kriminal i korupciju i osigurati bezbjednost građana. U tom cilju radićemo na kvalitetnom i harmoničnom funkcionisanju svih grana vlasti. Vjerujem da sa mjesta Predsjednika Crne Gore, zahvaljujući i dugom državnopolitičkom iskustvu mogu doprinijeti boljoj sinhronizaciji politika različitih djelova vlasti u cilju bržeg dostizanja vitalnih nacionalnih interesa“, navodi.
12.27 „Crna Gora mora snažiti svijest o svojoj posebnosti, posebno kroz kulturu, ali i u sportu. To je autentična vrijednost koju Crna Gora unosi u EU. Ne može biti razvijene Crne Gore bez snažnog državnog identiteta. Neupitna potreba jačanje identifikacije građana sa državom ne smije biti oslonjena samo na snagu patriotskih emocija. Potrebna je sveobuhvatna identitetska politika“, poručuje Đukanović.
Dodaje da najopsaniji faktor destrukcije predstavlja crkvena kontroverza.
„Kao inercija svih ovih okolnosti i danas su veoma živi politički i vjerski fanatizmi čija je misija otvoreno negiranje istorijskog i duhovnog bića Crnogoraca. Posljedice u vidu ukorijenjenih, ostrašćenih političkih i društvenih podjela i dalje su opterećujuće po stabilnost i dinamiku razvoja crnogorskog društva. Kao Predsjednik Crne Gore biću izuzetno posvećen pronalaženju puta za savladavanje ovog teškog, naslijeđenog hendikepa našeg razvoja. I veoma aktivan u naporima da doprinesem prevladavanju podjela u Crnoj Gori na zdravoj platformi očuvanja i afirmacije crnogorske države, njenih nacionalnih interesa i evropskog razvoja, kao i homogenizaciji ljudskih potencijala našeg društva, u susret izazovima budućeg razvoja“, kaže Đukanović.
12.25 Sa pozicije predsjednika biću inicijativan prema drugim djelovima vlasti, kaže on.
Vrijeme je za razgovor o evropeizaciji ZB, zato nam ne trebaju obećanja o 2025. treba nam podrška, poručuje Đukanović.
„Dame i gospodo, danas imamo obnovljenu nezavisnost, moćnu legitimaciju međunarodne bezbjednosti, najvažniji zadatak u narednom periodu je dostizanje evropskog standarda.
Prioritet u toj agendi mora biti kontinuirani, dinamični, ekonomski rast. Model koji se prvih 12 godina nezavisnosti dominantno zasnivao na uspjesima u sektoru usluga, uslijed tranzicionog sloma socrealistički strukturirane industrije, kao i na stranim investicijama, uslijed niskog nivoa domaće
preduzetničke kulture mora biti svestranije sagledan i dorađen. Budućnost Crne Gore biće pouzdana i perspektivna ukoliko se osloni na širu disperziju privrednih kapaciteta, na realnim komparativnim prednostima ovog prostora, na savremenim tehnološkim dostignućima i kvalitetnom znanju novih generacija Crne Gore. Dakle, ukoliko konkurentnošću obezbijedi svoju poziciju na zahtjevnom
evropskom i međunarodnom tržištu.
Naravno, ovo je dominantan zadatak izvršne vlasti i Parlamenta u dijelu kreiranja inspirativnog zakonodavnog okvira. Kao Predsjednik Crne Gore ustavnu dužnost predstavljanja zemlje u inostranstvu razumijem prije svega kao izglednu priliku da doprinesem zajedničkim naporima državne politike da naš budući razvoj realizujemo u partnerstvu sa najkredibilnijim inostranim investitorima, posebno iz međunarodnog okruženja čija pozitivna iskustva želimo da transferišemo na naše društvo. Znanje je danas ključni resurs i opredjeljujući faktor razvoja svakog društva. Posebno za zemlje poput Crne Gore limitirane veličinom teritorije i populacijom ili nedostatkom strateških sirovina. Put u bolju budućnost Crne Gore nužno vodi kroz izgradnju društva znanja“, ističe Đukanović.
12.17 Posljednje godine 20. vijeka za Crnu Goru su bile početni period samostalnog formulisanja nacionalno odgovorne politike čija je vodilja bila osvajanje prava na izbor vlastite državne budućnosti, naveo je on.
„Jednostavnije – prava na slobodu savremene Crne Gore. U veoma otežanim uslovima, nakon što
nije bilo šanse da se u mirnoj disoluciji ex-yu reguliše državni status, u ambijentu hegemonističkih pretenzija iz regiona, i pritisaka i otpora značajnog dijela domaće političke javnosti novoj državnoj politici Crne Gore. Takođe, u ambijentu podozrenja i razumljivog opreza međunarodne zajednice
prema takvim promjenama na Balkanu imajući u vidu tradiciju njegove nestabilnosti. I nažalost ne samo tradiciju. Nego i tadašnje iskustvo vojnog sukoba jugoslovenske zajednice sa NATO savezom 1999. godine, čiji je akter protiv svoje volje bila i Crna Gora.
Uprkos svemu, od tada do danas, vođena jasnom vizijom i nepokolebljivom odlučnošću, Crna Gora je sačuvala mir, izbjegla pogubne posljedice NATO bombardovanja; unaprijedila međunacionalnu i međuvjersku toleranciju; uspostavila ekonomsku održivost i ostvarila ubrzani ekonomski rast, čak i u periodu evropske ekonomske depresije; obnovila nezavisnost i stekla međunarodno priznanje na način koji predstavlja demokratski presedan u istoriji Balkana; i napokon ostvarila zavidan nivo društvenih reformi, što joj je obezbijedilo članstvo u NATO“, kazao je Đukanović.
„Riječju, od opcije da budemo provincija proširene Srbije, koja nam se nudila kao alternativa na predsjedničkim izborima krajem 1997, Crna Gora je u međuvremenu postala ekonomski i demokratski najrazvijenija zemlja na Zapadnom Balkanu, lider reformi i pregovora sa EU, izvjesno prva sljedeća članica tog saveza“, dodao je.
12.13 Na dužnost predsjednika stupam sa ponosom, kazao je Đukanović.
„Nije mala privilegija biti poslije dvadeset godina ponovo na ovom mjestu i istim povodom kao 1998“, rekao je Đukanović.
12.12 “Zaklinjem se svojom čašću na Ustavu Crne Gore da ću dužnost predsjednika Crne Gore obavljati savjesno i odgovorno za dobro svih građana naše domovine. Kao predsjednik države posvetiću se očuvanju nezavisnosti i suvereniteta Crne Gore i njenoj afirmaciji kao građanske, demokratske, ekološke i države socijalne pravde, zasnovane na vladavini prava”, poručio je Đukanović polažući zakletvu.
12.10 Vrijednosti razumijevanje, tolerancija, promocija vladivne prava, briga za svakog građanina pojedinačno su vrijednosti koje treba da baštini predsjednik kaže Brajović.
„Naš put je i vaš put, gospodine Đukanoviću i on neće biti ni lak, ni jednostavan. Cilj da Crna Gora postane članica Evropske unije je ostvariv, jer ima većinsku podršku građana koji vjeruju u crnogorsku viziju i Vašu riješenost da tokom petogodišnjeg mandata pružite maksimum kako bi ga ostvarili“, rekao je Brajović i dodao da vrijednosti koje predsjednik treba da zastupa jesu: razumijevanje, tolerancija, promocija vladavine prava, razvoj i napredak društva u cjelini, briga za svakog građanina pojedinačno.
„Na tom putu mi ćemo Vam biti i iskreni saveznici i iskreni kritičari“, zaključio je, između ostalog predsjednik Skupštine.
12. 07 Brajović kaže da su građani izabrali predsjednika da vodi Crnu Goru, nezavisnu i slobodnu. „Danas sa ponosom inaugirešmo predsjendika“, navodi Brajović.
12.04 Predsjednik SKupštine Ivan Brajović otvorio je sjednicu nakon čega je intonirana himna.
Đukanović polaže zakletvu pred poslanicima, na dan kada ističe mandat njegovom prethodniku, Filipu Vujanoviću.
Osim poslanika, svečanoj sjednici prisustvuju nekadašnji predsjednici Crne Gore, Skupštine i Vlade, najviši državni funkcioneri i čelnici državnih institucija.
Na sjednicu su pozvani i članovi Vlade, vjerski velikodostojnici, rektori univerziteta, članovi diplomatskog kora, nerezidentni ambasadori, vojni izaslanici odbrane i predstavnici međunarodnih organizacija.
Na predsjedničkim izborima, održanim 15. marta, Đukanović je osvojio 53,9 odsto glasova. On će tu funkciju obavljati pet godina.
Predsjednik Crne Gore predstavlja državu u zemlji i inostranstvu, proglašava zakone, raspisuje parlamentarne izbore, predlaže kandidate za premijera, predsjednika i sudije Ustavnog suda Skupštini Crne Gore.
Predsjednik predlaže parlamentu raspisivanje referenduma, odobrava amnestiju za kriminalna djela, dodjeljuje odlikovanja i nagrade i izvršava ostale dužnosti propisane Ustavom.
Od uvođenja višestranačkog sistema u Crnoj Gori predsjednici Crne Gore su bili Momir Bulatović, u dva mandata, Đukanović jednom i Filip Vujanović tri puta.
Izvor: AntenaM
