Danas je Uskrs, najveći hrišćanski praznik.
U ranohršćansko doba Uskrs se slavio svake nedjelje, a od sredine II. vijeka počelo se Hristovo uskrsnuće slaviti jedanput godišnje.
Još su najranije hršćanske zajednice, po uzoru na pashalno bogosluženje, provodile uskrsnu noć u bdijenju, čitanju biblijskih tekstova i molitvama u očekivanju ponovnog dolaska Gospodnjega. Od III. vijeka zaživjela je praksa krštenja katekumena u uskrsnoj noći, a od IV. vijeka Uskrs se slavi tri dana – počinje večerom Gospodnjom na Veliki četvrtak, preko Velikog petka i Velike subote, a vrhunac slavlja čini bdijenje noć uoči Uskrsa.
U uskršnjoj tradiciji postoji bojanje jaja, koja su osim simbola života bile i tradicionalan dar, a tradicija bojanja prirodnim bojama i danas traje. Jaje se može i šarati voskom, a tek onda obojiti. Nakon kuvanja i bojanja skida se sloj voska ispod kojeg jaje ostaje prirodne boje.
