Poštovani čitaoci, penosimo vam integralno intervju sa Ministrom kulture Crne Gore Jankom Ljumovićem, sa kojim smo razgovarali o aktuelnim pitanja iz oblasti kulture i medija.
Foto: gov.me
Poštovani gospodine Ljumoviću,
Veliko nam je zadovoljstvo što ste odlučili da našoj redakciji, ovim putem, date intervju.
Kao prvo, želimo Vam sve najljepše u obavljanju preuzetih poslova, koji su, mora se priznati, temelj jedenog društva. Biti na čelu Ministarstva kulture jedne države je, svakako, velika čast i obaveza, a posebno imajući u vidu bogatu kulturnu tradiciju Crne Gore. Otuda i naše prvo pitanje.
Kakvi su vaši planovi i šta je to što u Crnoj Gori treba u ovoj oblasti unaprijediti?
Planovi Ministarstva kulture i personalno ministra, najbolje se sagledavaju kroz ciljeve i instrumente kulturne politike koji odražavaju poželjni model razvoja, koncept same kulturne politike i konačno mrežu saradnika u svim nivoima kulturnog sistema. Plan je da realizujemo učinkovite ciljeve i instrumente u različitim aspektima djelatnosti Ministarstva kulture, koji mogu da daju adekvatne rezultate. Potrebno je unaprijediti prakse koje determinišu kulturni razvoj u oblasti stavaralaštva i kroz program očuvanja kulturne baštine, potrebno je na nov način afirmisati saradnju Ministarstva kulture sa opštinama i stimulisati razvoj kolalnih kulturnih politika, koje nedostaju crnogorskim gradovima. Potrebno je dalje jačati svijest i produkciju crnogorskog kulturnog identiteta, da naša kulturna dobra, baština i različiti artefakti naše kulturne istorije žive u savremenosti.
Šta je posebno važno i čemu će se ubuduće posvetiti veća pažnja?
Posebno je važno za crnogorsku kulturu afirmisati intesektorsku saradnju, proaktivan odnos sa opštinama, raditi na kreiranju kulturnog imidža i države i gradova, kroz prepoznavanje i standardizaciju kulturnih projekata kako na nacionalnom, tako i na lokalnom nivou. Takav rezultat najbolje možemo sagledati kroz repertoar, tj. program. Recimo u Nikšiću, i sve ono što je urađeno kroz Vladin Program podrške razvoju kulture u Nikšiću. Zaista je važno jačati institucije kulture, ne samo u javnom sektoru, već i nezavisne incijative, ali i privatni sektor, tj. kreativne industrije. Kulturna politika mora da uspostavi standard evaluzacije svih aspekata funkcionisanja kulturnog sistema i da koriguje sve ono što treba da kreira bolji ambijent za umjetnike, stručnjake u kulturi i konačno publiku.
Zaštita i očuvanje crnogorskog kulturnog nasljeđa i puna afirmacija kulturnog identiteta?
Velika tema i polje značajnog broja aktivnosti, koje zbog stanja kulturne baštine u Crnoj Gori predstavlja najsloženiju aktivnost svih aktera u procesu očuvanja, zaštite i valorizacije naših kulturnih dobara i kulturne baštine u cjelosti. Nakon niza normativnih i organizacionih reformi u oblasti kulturne baštine, sigurno da još uvijek ne možemo biti zadovoljni procentom nepokretne kulturne baštine koja mijenja status iz lošeg u dobro. Ali svjedočimo o nizu projekata koje sada to stanje čine dobrim, poput projekta Cetinje – grad kulture, u okviru koga su obnovljene ključne tačke kulturne i istorijske identifikacije Crne Gore, ili je to primjer tvrđave Besac, kod Virpazara itd.
Intersketorska saradnja u oblasti kulturne baštine predstavlja izazov za uspostavljanje saradnje i razvoj projekata koji integrisano tretiraju pitanja kulturne baštine, prostornog planiranja, kulturnog turizma i održivog razvoja. Ona je test cjelokupnom društvu koje treba da pokaže zrelost, tako što će se strategijski i intenzivno baviti ovom temom.
Smatrate li da je dobro poznavanje i tumačenje tradicionalnih, istorijskih i kulturnih prilika, preduslov za skladan suživot na ovim prostorima?
Multikulturalizam kao iskustvo ne samo u istorijskom sjećanju, već i kao manifestacija života savremene Crne Gore velika je naša vrijednost. Napredni nivo u javnim politikama u kontekstu kulturne različitosti predstavljaju prakse intekulturalnog dijaloga, kao izazova da učesvujemo zajedno u produkciji sadržaja i značenja, a koji su iskustva i sadržaji pojedinačne kulture, odnosno kulturnog izraza. Upravo je poznavanje i razumijevanje kulturnog konteksta drugog važan preduslov za sve. Na globalnom planu svjedočimo koliko je danas ugrožen koncept multikulturalizma, ali je to upravo još veći motiv nama sada i ovdje u Crnoj Gori da još više, sadržajnije i inovativnije razvijamo multikulturnu sliku i države i gradova i regija kojima pripadamo.
Crna Gora, svakako, ima čime da se pohvali, posebno kada je riječ o kulturnoj tradiciji. No, mnogo toga je još uvijek u formi usmenog predanja! Kakva je uloga medija u svemu tome?
Medijska kultura ili moć medija za razvoj kulture je od izuzetnog značaja. Zapravo to su različiti medijski sadržaji u kojima se nalazi naša kulturna istorija. Produkciono gledano kroz audio-vizuelnu produkciju imamo određene sadržaje, koji svjedoče koliko je važno da se kroz medijsku produkciju i medijski arhiv bavimo sospstvenom kulturom. XX vijek nije bio naklonjen crnogorskim medijima, niti su oni bili dovolno produkciono snažni da taj arhiv bude bogat, ali je dovoljan kao polazište da ga afirmišemo, podržavamo i da se bavimo našom kulturnom istorijom baš na taj način – kroz filmove, serije, dokumentarni program i sl.
Da li Crna Gora ispunjava međunarodne standarde iz oblasti kulturnog razvoja i kakvo je mišljenje imaju UNESCO, EU, Savjet Evrope…?
Crna Gora je potpisnik svih relevantnih međunarodnih konvencija u oblasti kulture, učestvuje u različitim programima institucija koje navodite, a oni su naši ključni partneri za međunarodnu saradnju. Upravo kroz taj oblik djelatnosti važno je crnogorsku kulturu predstaviti Evropi i svijetu. Činjenica da je poglavlje 26 Obrazovanje i kultura zatvoreno u procesu pridruženja Evropskoj uniji, činjenica da participiramo u veleikom broju programa UNESCO, Evropske komisije i Savjeta Evrope, kao i da razvijamo nove modele saradnje i pokrećemo nove programe participacije i učešća, svjedoči o dimaničnom poslu koji su osnova svih savremenih kulturnih politika. Naša nacionalna kulturna politika, ali i lokalna će biti dobra onoliko koliko ima sadržajnu evropsku dimenziju.
Kakva je uloga lokalnih štampanih medija u misiji očuvanja kulturne baštine i da li taj način čuvanja tradicije ima budućnost?
To je, dozvolite, pitanje za Vas, i za sve medije u Crno Gori. Vjerujem da je broj tema, kao i novinarskih formi puno veći od stvarnog stanja stranica kulture. To ne ističem kao kritiku, već kao poziv da proaktivnije povežemo kulturu i medije, i da mediji još više posvete pažnju animaciji publike kao i mnogobrojnim stručnim i atraktivnim temama iz kulture koje su ne samo u funkciji javnog interesa u kulturi, već vjerujem i zadovoljstvo čitanja novina i časopisa.
Razgovarao
Glavni i odgovorni urednik
Vladimir Šestović
