Jubilej koji se ne smije zaboraviti . Nedavno se napunilo stotinu godina od rodjenja Tibora Sekelja, a ove godine, se obilježava još jedan važan jubilej, vezan za njegovo ime. Ko je, upravo, Tibor Sekelj?
To je čuveni etnolog, istraživač i putopisc, koji pripada grupi najpoznatijih učenika Nikšćke gimnazije. Rodjen je u Slovačkoj 1912 . godine, roditelji su mu bili Mađari, a do odlaska na studije, školovao se u Rumuniji, Srbiji i Crnoj Gori. Njegov otac, veterinar po struci, 1928. godine, dolazi u Nikšić i njegovi sinovi Anton i Tibor se upisuju u Gimnaziju. U proljeće te godine, učenici Gimnazije su, po tradiciji, izveli jednodnevni izlet do Pjenavca kraj Zete. Tu je Tibor, koji je donio skautsko iskustvo iz Subotice, osnovao prvi skautski steg. To je drugi važan jubilej za ime Tibora Sekelja, jer se puni osamdeset pet godina od formiranja izvidjaštva u Crnoj Gori.
Tibor Sekelj je tečno govorio sedam svjetskih jezika, a mogao se sporazumijevati na još trideset sedam. Bio je geograf, muzeolog, pisac i nadasve svjetski putnik. Istraživao je brojna područja, prije svega u Boliviji i Brazilu, gdje je njemu u čast jedna rijeka dobila ime Rio Tibor. Autor je brojnih knjiga i putopisnih reportaža. Karijeru je završio kao direktor Gradskog muzeja u Subotici.
Nikada nije zaboravio Nikšić, gdje je maturirao, kao ni izviđače čiji je osnivač. Godine 1954., posjetio je Nikšić i održao nekoliko predavanja. Jedno je održao i u Gimnaziji i naravno interesovao se za rad izviđača. Predavanje je završio suznih očiju i izrazio bojazan da više nikada neće vidjeti ovaj lijepi grad, svoju dragu školu i izvidjače.
Novinar i publicista, Dino Tuzović je za Monografiju gimnazije, napisao: „ Prva izviđačka organizacija u Gimnaziji, formirana je 1928. godine, a bio je to steg izvidnika i planinki, kao jedan od prvih skautskih družina u Zetskoj banovini. Slučaj je htio da u Nikšić doputuje i tu ostane, kraće vrijeme , jedan čovjek koji će kasnije postati ličnost svjetskog glasa. Bio je to Tibor Sekelj. Preko osamdeset godina i danas djeluje izviđački odred.
Odred izvidjača, „Dragan Cerović Gigo“ je nasljednik stega. Ovaj odred je uvijek sa ponosom isticao svoju tradiciju, a ove godine će u čast Jubileja, intenzivirati svoje aktivnosti. Jedna od njih je i podmalađivanje članstva, do maksimalnog broja osamdeset pet, što ima određenu simboliku. Zbog toga pozivamo sve one koji žele da malo zakorače stopama ovoga velikoga čovjeka, da budu članovi jednog od najboljih odreda u Crnoj Gori i okruženju.
Do Drugog svjetskog rata, rad izviđača se, uglavnom odvijao u obilasku značajnih mjesta u Nikšiću i okolini. Rat je izviđačima nametnuo neke druge obaveze, a nakon njegovog završetka, u ljeto 1955. godine, beogradski izviđači na logorovanju na Glavi Zete, vrše promociju izvidjačke organizacije nikšićkih gimnazijalaca. Oni u septembru, iste godine, organizuju na Vidrovanu, prvu šumsku školu, a u oktobru osnivaju odred nazvan po narodnom heroju, praunuku glasovitog Novice Cerovića, Draganu Ceroviću Gigu. On je bio poznati, predratni nikšićki gimnazijalac, izviđač, planinar i skojevac. Bio je aktivan u studentskom pokretu na Pravnom fakultetu u Beogradu, a poslije kapitulacije, revolucionarni rad nastavlja u Zavičaju, učestvujući na pripremanju ustanka. Po zadatku Okružnog komiteta KPJ, u jesen 1941. sa partijskim drugom Mijom Milatovićem , ubija saradnika okupatora i zloglasnog policajca Košaka. Kao puškomitraljezac Pete proleterske brigade, teško je ranjen 1942. godine i ranama podlegao u 23. godini života. Ubijeđeni smo da bi današnjim radom prvog odreda, bili zadovoljni i Tibor Sekelj i Dragan Cerović Gigo.
Već 1956. godine, Odred ima veliki priliv članova, u prvom redu poletaraca i ne samo iz Gimnazije. Iste godine, pomaže osnivanju odreda u Podgorici, Cetinju, Andijevici, Plavu i Gusinju. Za Prvi Maj, Odred organizuje, za svoje i članove novoformiranih odreda, bivak na Glavi Zete, na kome je organizovan Savez izviđača Crne Gore. Odred je, 1959. godine uspostavio uspješnu saradnju sa Poljskim hercerima, a 1960. je imao svog predstavnika na trodnevnom Međunarodnom skautskom skupu u Kairu.
Sopstvenim radom Odred je stekao imovinu u Prčanju i Žabljaku.
Reformom srednjeg obrazovanja u Nikšiću se, na žalost, vodi kampanja protiv Gimnazije, pa i protiv Odreda Dragan Cerović Gigo, čija se imovina bukvalno otima Odredu i po onoj narodnoj „ Što je svačije , to je ničije“, izlaže propadanju. Sudskim putem, smo pitanje vlasništva imovine u Prčanju riješili, a plašimo se da smo onu na Žabljaku izgubili. U to vrijeme je nestala i arhiva odreda, koju nikako ne možemo da dobijemo.
Ovogodišnji veliki jubilej začetka iviđaštva u Crnoj Gori, Odred će obilježiti sa Savezom izviđača Crne Gore. Razloga za proslavu ima na pretek, počev od nebrojenih društveno korisnih aktivnosti, do njegovanja humanosti i prijateljstva , kao u malo kojoj organizaciji.
U toku svog dugogodišnjeg rada, izviđači ovog odreda, učestvovali su na mnogobrojnim dvodnevnim i trodnevnim bivacima, raznim jednodnevnim i višednevnim marševima, brojnim petnaestodnevnim i mjesečnim logorovanjima širom Crne Gore, nekadašnje Jugoslavije i Poljske. Tako su imali priliku da upoznaju razne prirodne ljepote, istorijske i kulturne znamenitosti, inustrijska i rudna bogatstva. Izvodili su i brojne akcije i dobijali razna priznanja, a na jednomjesečnoj akciji na Tjentištu, četa izviđača, proglašena je prvom izviđačkom partizanskom četom iz Crne Gore i dobila najviše zvanje u Savezu izvidjača Jugoslavije. Gdje su god boravili, trudili su se da ostave lijepe uspomene, tako su, već davne 1976. godine, u selu Jorge na Petrovoj Gori (Kordun), napravili drveni most preko jednog potoka, zbog čega su im mještani pripremili gozbu za pamćenje.
Mijat Božović
Današnji članovi Odreda umiju da čuvaju tradiciju i nastavljaju da njeguju sve što je lijepo i što krasi Odred . Učestvuju na svim smotrama, svakom višeboju i drugim izviđačkim akcijama u Crnoj Gori, Srbiji i Bosni i Hercegovini. Prošle godine su, na primjer, bili u Kragujevcu, Kruševcu, Nišu i Beogradu, a ovog proljeća su posjetili Višegrad, Kusturičin Drvengrad, Zlatibor, Mostar, Trebinje i Sarajevo. Pozive nekih odreda nijesmo mogli prihvatiti iz objektivnih razloga. Izuzetna pažnja se posvećuje edukaciji članova. Četiri člana imaju zvanje instruktora prvog, a jedan drugog stepena. Početkom ljeta, organizujemo ljetovanje na Krupcu, kada čistimo izletište topole, kraj jezera. Učestvovaćemo i na svim predstojećim zborovima izviđača. Odred ima u Gimnaziji prostorije, koje su dosta neuslovne, čije vitrine krase pehari, diplome i priznanja sa svih takmičenja, koja su organizovana u Crnoj Gori i Srbiji. Svake godine, učestvujemo na manifestaciji Dani mimoze u Zelenici, gdje smo, četiri godine uzastopno, osvajali prvo mjesto. Zbog toga nam je starješina jednog odreda u šali rekao: „Uvijek ste dobrodošli na smotru , ali se više ne takmičite, jer pored vas niko ne može doći do nagrade“! Dvije posljednje godine smo imali razumijevanja za takvu šalu.
Članovi odreda mogu postati svi koji to žele, bez obzira koju školu pohadjaju i da po brojnosti na prelaze pomenutu cifru do koje se može kvalitetno raditi. Razumije se, Statut i izviđačka pravila se moraju poštovati. Ponekad smo u Odred primali i one čije je ponašenje bilo pomalo problematično, ali smo i tu pokazali , da smo i vaspitna organizacija, koja može i takvima da pomogne. Ako nekome nijesmo mogli pomoći, zahvalili smo mu se na saradnji.
Odred svake godine organizuje ljetovanje u svom kampu u Prčanju, a koji je trenutno u fazi rekonstrukcije i sanacije u skladu sa važećim propisima. Kada god tamo ljetujemo, mještani nam se uvijek obraduju zbog primjernog ponašanja. Kamp će koristiti svi izviđači iz Nikšića, koji se primjerno ponašaju i poštuju kućni red. Pričinjava mi zadovoljstvo da napomene da je samo za posljednjih desetak godina, dvadeset naših izvidjača završio razne fakultete, a da među onima koji su bili članovi Odreda, ima akademika, profesora univerziteta, istaknutih kulturnih i javnih radnika. Ima i dobitnika Zlatnog javorovog lista, rijetkog priznanja koje je dodjeljivao Savez izviđača Jugoslavije. Potpisniku ovih redova je izuzetna čast što je stao u red sa izuzetnim izviđačima–starješinama, Božom Backovićem, Ratkom Vukićevićem, Slobodanom Backovićem, Jovanom Cerovićem, Draganom Ninkovićem, … Posebno mi je drago što je Jovan Cerović i danas izuzetno aktivan, jer nas dvojica, kako to često u šali kažemo, imamo više od stotinu godina izviđačkog staža.
Osnivaču lista „Novine Nikšića„ , glasilu sjećana i čuvanja tradicije, sam izuzetno zahvalan što je pokrenuo ovaj list i što nije zaboravio na jubilej o kome je riječ u ovom tekstu .
Profesor Mijat Božović
