Česte izmjene poreske politike negativne za poslovni ambijent, potrebna pravovremena komunikacija i uključenost poslovne zajednice.
Američka privredna komora u Crnoj Gori uputila je danas dopis predsjedniku Vlade Crne Gore, gdinu Dritanu Abazoviću i ministru finansija, gdinu Aleksandru Damjanoviću, povodom usvajanja Predloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama, na sjednici Vlade 10. februara 2023, u kom ih pozivamo na sastanak kako bismo izrazili svoje nezadovoljstvo komunikacijom sa privatnim sektorom u vezi važnih zakonskih izmjena koje mogu imati dalekosežne efekte na poslovanje naših članica u Crnoj Gori, i kako bismo zajednički razmotrili kako da se potencijalni negativni efekti ovih izmjena izbjegnu.
Vjerujemo da je ovakav sastanak od izuzetne važnosti u cilju razmatranja preporuka za zadržavanje postojećih i privlačenje novih investitora u Crnu Goru. AmCham je lani potpisao memorandume o saradnji sa Vladom Crne Gore i resornim ministarstvima za rad na programu Vladavina dijaloga, kao svojevrsnoj platformi za blagovremen i kontinuiran privatno-javni dijalog, čime se formalno podržala pravovremena uključenost poslovne zajednice u donošenje nove i/ili izmjene postojeće regulative od značaja za poslovni ambijent. Namjera Komore je da pomenuti program živi i u praksi i ima aktivnu primjenu.
Međutim, ostvarenju ove namjere svakako ne doprinosi usvajanje seta izmjena važnih poreskih zakona bez ikakvih konsultacija sa poslovnom zajednicom. Česte izmjene sistema oporezivanja i poreskih stopa unose nesigurnost, nepredvidivost i dodatne troškove, te destimulišu aktuelne i potencijalne investitore da ulažu u Crnu Goru, a uz to, mjere koje se uvode tokom godine, dodatno otežavaju kompanijama djelovanje budući da su planovi poslovanja već odavno usvojeni. Dodatno, Komora smatra da bilo koja mjera koja dovodi do poskupljenja proizvoda i usluga, te smanjenja kupovne moći stanovništva, kakva je povećanje akciza, neminovno dovodi do dodatnog pada potrošnje i povećanja sive ekonomije, a čiji udio je i dalje na visokom nivou u odnosu na evropske zemlje, te posljedično smanjenja poreskog obuhvata i, u krajnjem, budžetskih prihoda. Vlada i Ministarstvo finansija su u prethodnom periodu uložile ogromne napore kako bi suzbile sivu ekonomiju, što se prije svega odrazilo na povećanje budžetskih prihoda i stabilizaciju tržišta akciznih proizvoda. Vjerujemo da neopreznim i pretjeranim povećanjima dažbina na odredjene proizvode ovi efekti mogu biti umanjeni.
